Nova studija upozorava da toksična buđ u domu može ozbiljno da ošteti pluća. Saznajte gdje se najčešće krije, koji su simptomi i kako da zaštitite zdravlje.
- Toksična buđ u domu može trajno da smanji funkciju pluća, posebno ako izloženost počne u djetinjstvu.
- Buđ izaziva astmu, alergije, respiratorne infekcije i otežano disanje, a često se krije u aparatima i vlažnim dijelovima kuće.
- Najbolja zaštita je ventilacija, kontrola vlage i redovno sušenje i provjeravanje kućnih aparata.
Istraživači sa Univerziteta u Bristolu otkrili su da toksična buđ u domu može dugoročno da ošteti pluća, a posljedice se osjećaju i godinama kasnije. Posebno zabrinjava to što izloženost buđi u djetinjstvu smanjuje funkciju pluća čak i u adolescenciji.
Tim naučnika pratio je djecu tokom tri decenije u okviru projekta "Djeca devedesetih". Deset godina nakon izloženosti buđi u uzrastu od 15 godina, ispitanici su imali smanjenu funkciju pluća za oko 5%, prenosi Daily Mail.
Život u kući u kojoj ima buđi može izazvati niz zdravstvenih problema. Među njima su respiratorne infekcije, aspergiloza, astma i alergije. Buđ je mikroskopska gljivica koja u vazduh oslobađa hiljade toksičnih čestica koje nadražuju disajne puteve. Znakovi da je zdravlje ugroženo uključuju dugotrajan kašalj, šištanje u grudima, osjećaj nedostatka vazduha i pogoršanje astme.
Gdje se sve može naći buđ, a da nije vidljiva odmah?
Buđ se može pojaviti na zidovima, ispod podova, ali i unutar kućnih aparata. Posebno su rizični mašina za sudove, frižideri i mikrotalasne rerne, jer vlaga i kontakt s vodom pogoduju njenom razvoju. Rizična mjesta su i kupatila, potkrovlja, podrumi i drveni podovi. Buđ može početi da se razvija već za 24 do 48 sati, dok prođu nedjelje ili mjeseci prije nego što postanu vidljivi tragovi poput mrlja i neprijatnog mirisa.
Miris i prevencija
Dr Rakel Granell, autorka studije, naglašava da je svaka buđ koja se može osjetiti mirisom ozbiljan problem. Najbolja prevencija je dobra ventilacija.
Potrebno je redovno provjetravanje, naročito u kuhinji i kupatilu, izbjegavanje sušenja veša u zatvorenom prostoru i korišćenje odvlaživača vazduha. Kućne aparate treba redovno provjeravati i sušiti, jer stalna vlaga omogućava širenje buđi u druge dijelove doma.
Alergijske reakcije
Sporama buđi je osjetljivo oko 5 do 10% populacije, kod kojih mogu izazvati jake alergijske reakcije poput zapušenog nosa, bola u grlu, kašlja i otežanog disanja. Mogu se javiti i peckanje očiju i osip na koži. Neke vrste buđi opasnije su od drugih.
Istraživači su zabilježili i slučajeve u kojima su toksini buđi povezani s ozbiljnim oštećenjima organa, što dodatno naglašava koliko je važno reagovati na vrijeme.