Otkrijte Iran - od carstava do knjige koja je promijenila svijet.
Iran ima više od 88 miliona stanovnika i jedna je od 20 najvećih država svijeta. Ime "Iran" u zvaničnoj upotrebi je od 1935. godine i znači "zemlja Arijaca", dok naziv Persija potiče od antičke pokrajine Persis.
Na prostoru Irana u 6. vijeku prije nove ere nastalo je Ahemenidsko Carstvo, koje je u vrijeme najveće ekspanzije obuhvatalo oko 5,5 miliona kvadratnih kilometara i vladalo nad gotovo polovinom tadašnjeg svjetskog stanovništva.
Persija i Persijanci
Ceremonijalna prijestonica ovog carstva bio je Persepolis, monumentalni grad podignut oko 518. godine prije nove ere. Kompleks se prostirao na više od 125.000 kvadratnih metara i danas se nalazi na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Osnivač carstva Kir Veliki osvojio je 539. godine prije nove ere Babilon, čime je učvrstio dominaciju Persije na Bliskom istoku. Njegov nasljednik Darije I reorganizovao je ogromnu državu u približno dvadeset administrativnih oblasti koje su se nazivale satrapije. Ujedno je izgradio i čuvenu Kraljevsku cestu dugu oko 2.500 kilometara, koja je značajno ubrzala komunikaciju, trgovinu i upravljanje carstvom.
Persijska kultura ostavila je dubok trag i u umjetnosti pejzažnog uređenja. Čuveni perzijski vrtovi, oblikovani simetrično i ispunjeni fontanama i kanalima, predstavljali su simbol raja i harmonije. Upravo taj koncept inspirisao je kasnije vrtove širom islamskog svijeta, ali i neka od najpoznatijih mjesta na svijetu poput vrtova oko Tadž Mahala u Indiji ili kompleksa Alhambra u Španiji.
Persija je već u ranom srednjem vijeku razvila napredne metode izdvajanja mirisa iz cvijeća i voća. Na tom prostoru nastali su prvi sistematski pristupi proizvodnji parfema, koji su se kasnije proširili u Evropu i širom Bliskog istoka.
Zemlja i ljudi
Persijski jezik, poznat kao farsi, pripada indoevropskoj jezičkoj porodici i danas ga kao maternji govori više od 70 miliona ljudi. Glavni grad Teheran jedan je od najvećih urbanih centara regiona. U užem gradskom području živi više od devet miliona stanovnika, dok čitava metropolitanska oblast broji više od 14 miliona ljudi.
Iran je zemlja velikih geografskih kontrasta. Najviši vrh države je planina Damavand visoka 5.610 metara, ujedno i najviši vulkan u Aziji. Na drugoj strani spektra nalazi se pustinja Lut, gdje su satelitska mjerenja zabilježila temperaturu tla od čak 70,7 stepeni Celzijusa, što je jedna od najviših ikada registrovanih temperatura na planeti.
Zemlja raspolaže i ogromnim energetskim resursima. Procjene pokazuju da Iran posjeduje približno deset odsto svjetskih rezervi nafte i oko 17 procenata rezervi prirodnog gasa. Većina stanovništva je muslimanske vjeroispovesti, a između 90 i 95 procenata vjernika pripada šiitskoj grani islama, zbog čega se Iran smatra najvećom šiitskom državom na svijetu. Nakon revolucije 1979. godine uspostavljena je Islamska Republika, politički sistem koji kombinuje izabrane institucije i snažno vjersko vođstvo.
Matematika, medicina i obrazovanje
Persijska civilizacija ostavila je dubok trag i u razvoju nauke. U 9. vijeku učenjak Muhamed ibn Musa al Hvarizmi postavio je temelje algebre. Njegovo djelo "Al-Kitab al-mukhtasar fi hisab al-jabr wa-l-muqabala" dalo je ime matematičkoj disciplini koja se danas naziva algebra. Upravo iz njegovog imena nastala je i riječ algoritam.
U 11. vijeku poznati naučnik Omar Hajam izradio je izuzetno preciznu reformu kalendara. Greška tog sistema iznosila je približno jedan dan na oko 5.000 godina, što ga je činilo tačnijim od tada korišćenog julijanskog kalendara.
U oblasti medicine posebno se istakao ljekar i filozof Ibn Sina, na Zapadu poznat kao Avicena. Njegovo monumentalno djelo "Kanon medicine", napisano početkom 11. vijeka, predstavljalo je jednu od najuticajnijih medicinskih knjiga u istoriji. U njemu su sistematski obrađeni dijagnostika, farmakologija i klinička praksa, a knjiga je vijekovima bila osnovni udžbenik na evropskim medicinskim univerzitetima sve do 17. vijeka. U dijelu je opisano više od 700 lijekova, uz detaljna klinička zapažanja zasnovana na empirijskom pristupu.
Danas Iran ima relativno visoku stopu pismenosti koja prelazi 85 procenata, dok u sistemu visokog obrazovanja učestvuju milioni studenata. Posljednjih decenija zemlja je razvila snažan naučni sektor. Prema međunarodnim bibliometrijskim analizama, broj naučnih radova iz oblasti inženjerstva, medicine i prirodnih nauka višestruko je porastao, što Iran svrstava među aktivnije naučne zajednice u regionu.
(PunKufer/MONDO)