Saznanje da dijete maltretira drugu djecu za većinu roditelja predstavlja težak i bolan trenutak, ali stručnjaci upozoravaju da je upravo razumijevanje uzroka takvog ponašanja ključno za njegovo sprečavanje.
Iako gotovo svi roditelji žele da odgoje empatičnu i pažljivu djecu, istraživanja pokazuju da će oko 20 odsto djece tokom osnovne i srednje škole učestvovati u nekom obliku vršnjačkog nasilja.
Psiholozi ističu da nasilničko ponašanje često nije znak "lošeg djeteta", već posljedica nesigurnosti, emocionalnih problema i obrazaca ponašanja koje dijete svakodnevno posmatra u porodici.
Nesigurnost i osjećaj nemoći često stoje iza nasilja
Klinička psihološkinja Amber Tornton navodi da djeca često maltretiraju druge kako bi stekla osjećaj moći i kontrole.
"To se često dešava kada se djeca osjećaju nesigurno ili sumnjaju u sebe, ali i kada imaju problem da izraze emocije na zdrav način", objasnila je Tornton.
Prema njenim riječima, djeca koja se osjećaju poniženo, nevidljivo ili omalovaženo imaju veći rizik da agresiju ispolje prema vršnjacima.
"Odbacivanje dječijih osjećanja, oštre kazne ili konstantna kritika mogu kod djece stvoriti osjećaj bezvrijednosti. Tada pokušavaju da pronađu moć na druge načine, često kroz maltretiranje drugih", upozorava ona.
Stručnjaci dodaju da čak i ponašanja koja roditelji predstavljaju kao šalu mogu imati negativne posljedice, posebno ako dijete često sluša uvredljive komentare prikrivene humorom.
Porodični odnosi oblikuju ponašanje djece
Savjetnica za mentalno zdravlje Anita Pauel ističe da djeca svakodnevno uče posmatrajući odnose u porodici.
Kada roditelji viču, vrijeđaju druge ili ne znaju da kontrolišu emocije, djeca mogu steći pogrešnu sliku o tome kako izgledaju zdravi odnosi i komunikacija.
"Kada djeca bez razgovora i objašnjenja svakodnevno svjedoče takvim obrascima ponašanja, počinju ih doživljavati kao normalan način komunikacije sa drugima", navodi Pauel.
Ona ističe da djeca moraju imati siguran prostor u kojem mogu slobodno izraziti emocije bez straha od osuđivanja.
Istraživanja pokazuju da djeca imaju manju vjerovatnoću da razviju nasilničko ponašanje kada roditelji postavljaju jasne granice, ali istovremeno pokazuju toplinu, razumijevanje i poštovanje.
Kako reagovati ako dijete maltretira druge
Stručnjaci savjetuju roditeljima da problemu pristupe smireno i bez etiketiranja djeteta.
"Prvi korak je da pokušate razumjeti šta se dešava iz perspektive djeteta", kaže Tornton.
Roditeljima preporučuje razgovor u kojem će pokazati zabrinutost i želju da razumiju emocije koje stoje iza takvog ponašanja.
Kod neke djece otvoren razgovor može biti dovoljan da dođe do promjene, dok je drugima potrebna dodatna stručna pomoć, razvoj socijalnih vještina ili psihološka podrška.
Stručnjaci naglašavaju da djeca koja se osjećaju saslušano, prihvaćeno i emocionalno sigurno imaju mnogo manju vjerovatnoću da će maltretirati druge.
"Često je suština problema kod djece koja maltretiraju osjećaj da su nevidljiva i nemoćna. Djeca se osjećaju snažnije kada su potvrđena, saslušana i cijenjena", zaključila je Tornton.