Glavni savjet neurologa za zdravo starenje mozga pravi značajnu razliku.
- Desetogodišnje istraživanje pokazalo je rast kognitivnih problema, posebno među mlađim odraslim osobama.
- Stručnjaci ističu da redovna fizička aktivnost ima najveći pozitivan uticaj na zdravlje mozga.
- Hodanje u prirodi i trening snage povezani su sa boljim pamćenjem, pažnjom i kognitivnim funkcijama.
Problemi sa pamćenjem, koncentracijom i donošenjem odluka sve su češći, a prema rezultatima desetogodišnje studije koju je sproveo Univerzitet Jejl, najveći porast kognitivnog pada zabilježen je među odraslima starosti od 18 do 39 godina.
Nalazi istraživanja, objavljeni 2025. godine u stručnom časopisu "Neurology", privukli su pažnju stručnjaka koji upozoravaju da je očuvanje zdravlja mozga važno u svim životnim dobima, a ne samo u starosti.
"Neurologe stalno zanima mozak i kako možemo da ga zaštitimo. Sa 82 milijarde neurona i više od 100 triliona konekcija, naši mozgovi su najkompleksniji objekti u poznatom univerzumu i zahtijevaju njegu da bi najbolje funkcionisali", rekao je profesor neurologije dr Nandakumar Narajanen.
Stručnjaci naglašavaju da ne postoji jedno čudesno rješenje za očuvanje mentalnih sposobnosti, već da se zdravlje mozga gradi kroz niz svakodnevnih navika.
"Preporučujem da se počne sa jednom značajnom promjenom. Najbolje je pronaći nešto što lako možete uklopiti u svoju rutinu kako bi promjena bila dugotrajna. Svaka nova navika predstavlja dodatni sloj zaštite za vaš mozak", istakla je klinički neuropsiholog dr Janina Kam.
Kada je riječ o navici koju stručnjaci najčešće izdvajaju, odgovor je bio gotovo jednoglasan - redovna fizička aktivnost.
"Vježbanje je jedna od najbolje istraženih i najdosljednije potvrđenih intervencija za zdravlje mozga. Poboljšava protok krvi kroz mozak i podstiče neuronsku plastičnost", objasnio je neuropsiholog Danijel Fenton.
Osim toga, fizička aktivnost podstiče lučenje faktora neurotrofnog rasta iz mozga (BDNF), proteina koji igra ključnu ulogu u rastu i obnovi neurona, posebno u dijelovima mozga odgovornim za pamćenje.
Prema riječima stručnjaka, dodatne koristi donosi boravak u prirodi. Jedno istraživanje Univerziteta Mičigen pokazalo je da hodanje u prirodnom okruženju može poboljšati pamćenje i pažnju za približno 20 odsto u odnosu na šetnju urbanim sredinama.
Važnu ulogu ima i trening snage.
"Pokazano je da trening otpora smanjuje upalne procese u mozgu, poboljšava regulaciju šećera u krvi i postoje snažni dokazi da pomaže očuvanju brzine obrade informacija i izvršnih funkcija tokom starenja", rekao je dr Džordan Vais.
Stručnjaci zaključuju da čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati dugoročne koristi za zdravlje mozga, a redovno kretanje ostaje jedna od najefikasnijih i najdostupnijih mjera za očuvanje mentalnih sposobnosti.
(MONDO)