Glavni grad Bosne i Hercegovine ima zaista bogatu turističku ponudu. Ipak, neka fascinantna mjesta skrivena su od javnosti. Evo liste zaista interesantnih mjesta i građevina koje čekaju neka bolja vremena da zablistaju.
Ovog ljeta u Sarajevo se “slio” veliki broj turista kako bi obilježili stogodišnjicu atentata na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju i početka Prvog svjetskog rata, ali i zbog brojnih znamenitosti grada.
Prema predviđanjima ovo će biti godina s rekordnim brojem turista, koji, međutim, nisu bili u prilici obići neke od najvrjednijih znamenitosti grada.
U prvom redu tu je tek obnovljena Vijećnica koja je svečano otvorena 9. maja na Dan Evrope, iako radovi nisu bili završeni. Iz Gradske uprave su najavljivali da će ova predivna građevina biti otvorena za posjetioce, ali nisu dobili dozvolu od predstavnika Delegacije EU u BiH, koja je finansirala zadnju fazu obnove.
Na dan Sarajevskog atentata 28. juna, u Vijećnici je svirala Bečka filharmonija, a vrata ove građevine bila su otvorena samo za odabrane. Radovi su trebali biti završeni do tog datuma, ali su turisti i danas uskraćeni za ulazak u ovu građevinu.
Vijećnica je građena u pseudomaurskom stilu, a zvanično je otvorena 1886. godine. U nju je prvobitno bila smještena Gradska uprava, a sredinom dvadesetog stoljeća u tu je smještena glavna biblioteka. Nažalost, tokom rata u BiH ova građevina je zapaljena, prilikom čega je uništeno 70 posto bibliotečkog fonda. Ovu velelepnu građevinu trebale bi u budućnosti koristiti i Gradska uprava i Nacionalna biblioteka BiH.
Više od mjesec dana prošlo je od svečane ceremonije otvorenja Vijećnice, ova impresivna zgrada ni danas nije dostupna građanima i turistima.
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba Najveći broj turista koji dolaze u gradove posjećuju muzeje. Ipak, posjetioci Sarajeva ostaju uskraćeni za obilazak najstarije muzejske institucije u BiH – Zemaljskog muzeja.
Ovo jedinstveno arhitektonsko zdanje koje čuva kulturno i nacionalno nasljeđe zemlje i svih njenih naroda zatvoren je od 4. oktobra 2012. godine zbog nebrige vlasti. Interesantno je da je muzej, koji postoji više od stotinu godina, radio i tokom rata u BiH, ali danas je u njega nemoguće ući. Više od godinu dana trebalo je političarima u našoj zemlji da pokrenu pitanje Zemaljskog muzeja s mrtve tačke. Federalna vlada imenovala je Upravni odbor u koji su izabrane bitne osobe iz javnog, vjerskog i kulturnog života Bosne i Hercegovine. Međutim, uposlenici ove ustanove istakli su da Vlada FBiH ne može imenovati UO. Zemaljski muzej je pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo tužbu protiv Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH i Vlade KS radi utvrđivanja vlasništva nad muzejom.
Zemaljski muzej osnovan je 1. februara 1888. godine, a zgrada je izgrađena 1913. godine upravo za potrebe muzeja, što je u ovom dijelu Evrope bila rijetkost.
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba Većina evropskih gradova koji imaju neku vrstu tornjeva, zvonika ili kula turistima pruža mogućnost da se popnu na vrh tih građevina i odatle posmatraju grad. Takvi obilasci se često naplaćuju i to pozamašnim sumama novca. Sarajevo ima jedan izuzetno vrijedan kulturno-historijski objekat ove vrste, koji je nažalost zatvoren za javnost. Riječ je o jednoj od najprepoznatljivijih građevina u starom dijelu grada – Sahat kuli.
Ne sumnjamo da bi otvaranjem vrata Sahat kulu posjetio veliki broj turista, naročito Kineza koji ovaj toranj pamte iz filma Valter brani Sarajevo.
Izgrađena u 17. stoljeću za vrijeme Osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini, sarajevska Sahat kula jedna je od najviših građevina ove vrste u našoj zemlji. Podizanje Sahat kule naložio je Gazi Husrev-beg. Velika oštećenja pretrpjela je u plamenu tokom napada Eugena Savojskog 1697. godine. Kasnije je obnovljena je, a pred austro-ugarsku okupaciju je dozidan je gornji dio kule. Tada je postavljen i novi sat, s posebnim satnim mehanizmom, kojeg su iz Londona donijeli sarajevski trgovci. Jedini je javni sat u svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, odnosno vrijeme po kojem se ravnaju islamske molitve.
Stari sat koji se nalazio na ovoj Sahat kuli prebačen je u drvenu Sahat kulu, a danas se na tom mjestu nalazi kasarna Jajce.
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba Kasarna Jajce nalazi se u sarajevskom naselju Vratnik s predivnim pogledom na grad. Zgrada je oštećena tokom posljednjeg rata, ali je i kao mnogi drugi objekti, tokom vremena dodatno propala zbog nebrige nadležnih institucija.
Objekat je proglašen kao neperspektivna vojna lokacija, ali je i dalje u vlasništvu Oružanih snaga BiH. S druge strane ova nekada izuzetno lijepa građevina s predivnim pogledom na grad bila bi mnogo korisnija kao hotel. S ciljem trajne zaštite Kasarna Jajce je 2009. godine proglašena nacionalnim spomenikom, ali osim što je strogo zabranjen ulaz u nju, ništa više nije učinjeno da se dalje propadanje barem zaustavi, te je kasarna Jajce osuđena na propadanje.
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba Nešto svjetliju budućnost ima Olimpijski muzej, koji je također je zatvoren. Zgrada u kojoj su bile smještene uspomene s XIV Zimskih olimpijskih igara uništena je početkom rata. Istina, turisti eksponate koji su spašeni mogu pogledati u prostorijama Olimpijskog komiteta na Zetri. Ipak, zgrada u kojoj su nekada bile smještene dragocjenosti s Igara u Sarajevu, znatno je atraktivnija od prostorija u kojoj su sada nalaze eksponati.
Inače, zgrada Olimpijskog muzeja nalazi se nedaleko od sarajevske Katedrale, a izgrađena je 1903. godine za porodicu Mandić, po uzoru na luksuzne evropske vile iz istog perioda. Ovdje je bila smještena rezidencija ambasadora Velike Britanije, Konzulat SAD-a, te društveno-političke institucije tadašnje socijalističke Jugoslavije. Na dan otvaranja Olimpijskih igara, 8. februara 1984. godine u ovoj vili je otvoren Olimpijski muzej.
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba Olimpijski komitet BiH je, povodom trideset godina od održavanja Olimpijade, najavio početak intenzivne kampanje za obnovu muzeja, za što će biti potrebno 500.000 KM. U Sarajevu se nadaju da će muzej biti obnovljen najkasnije do 2017. godine kada je planirano održavanja Evropskog zimskog olimpijskog festivala za mlade...
Ipak, postoje i svijetli primjeri. Tako već više od godinu dana traje obnova najstarijeg gradskog turskog kupatila u Sarajevu, Isa-begovog hamama. Proteklih godina objekat je bio pretrpan smećem, a danas su u jeku radovi na njegovoj obnovi. U sklopu objekta bit će izgrađen i hotel s 19 soba i dva apartmana.
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba Srećom, Sarajevo i pored nabrojanih, neiskorištenih građevina ima široku turističku ponudu, što uviđaju i posjetioci kojih je svake godine sve više u gradu na Miljacki.