Bosna i Hercegovina ubjedljivo je najsporija kada je u pitanju objavljivanje izbornih rezultata i jedina je zemlja u Evropi u kojoj se pet dana nakon izbora zvanično ne zna ko je pobjednik i sa koliko osvojenih glasova.
"To nije ništa novo da smo gori od šireg okruženja. To su stvari koje su neodržive, ali koje ne moraju da budu jer ako CIK to ne zna da uradi, a imaju mnogo novca, mogu angažovati stručnjake koji će taj posao riješiti", rekao je Enes Osmančević, politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Gotovo svi sagovornici, osim onih u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), slažu se da je u eri digitalne tehnologije nevjerovatno da se na rezultate izbora čeka mjesec dana i da se danima nakon izbora još ne zna koji kandidat je osvojio koliko glasova, pišu "Nezavisne novine".
Ilustracije radi, daleko mnogoljudnije zemlje kao što su Indija, Brazil i SAD samo nekoliko časova ili dana nakon izbora znaju rezultate, ko je pobjednik, ko poražen, i ko ima koliko glasova.
Prema nezvaničnim informacijama, u Indiji gdje ima registrovanih oko 814 miliona glasača, tri dana nakon drugog kruga već se znaju svi rezultati. Slično je i u Brazilu, gdje je na nedavno završenim izborima pravo glasa imalo 142 miliona birača, a rezultati, odnosno pobjednici i poraženi u trci za predsjednika, poslanike i guvernere 27 federalnih jedinica znali su se već nekoliko sati nakon izbora.
"CIK to radi polako i nigdje ne žuri. Imaju rok od mjesec dana i baš ih briga. Njima je sasvim svejedno hoće li to biti danas, sutra ili prekosutra. Za to što javnost i stranke žele da imaju odmah rezultate njih je baš briga", rekao je Aleksandar Radeta, predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije.
Što se tiče procedure pri brojanju glasova nakon izbora u BiH, ona podrazumijeva da se prvo na glasačkim mjestima broje listići, a zatim se upućuju u gradsku ili opštinsku komisiju gdje se unose podaci u server. Nakon toga, listići i zapisnik gradske ili opštinske izborne komisije idu u Sarajevo, odnosno CIK BiH, koji te iste podatke unose u svoj server i na neki način vrše provjere da li se poklapaju podaci s onima gradskih i opštinskih izbornih komisija.
"U srijedu je tek CIK unosio glasove mobilnih timova koji su u ponedjeljak otišli iz Banjaluke. Ove iz inostranstva će danas ili sutra početi brojati", rekao je Radeta.
S druge strane, u CIK BiH kažu da se sve radi u skladu sa zakonom i da prvo ide postupak utvrđivanja, pa postupak potvrđivanja izbora.
"Potrebno je objediniti sve glasove sa svih biračkih mjesta, glasove iz inostranstva, glasove mobilnih timova, glasove iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, itd. U skladu sa zakonom u roku od mjesec dana biće potvrđeni rezultati izbora", rekla je Maksida Pirić, potparol Centralne izborne komisije BiH.
O užasno sporom brojanju glasova od strane CIK-a prethodnih dana govorili su kako političari pobjedničkih, tako i oni iz poraženih stranaka. Svi se slažu u jednome a to je da su neophodne izmjene izbornog zakona kojim bi se omogućilo da rezultati izbora što brže ugledaju svjetlost dana.
"Radi se o neodgovornosti CIK-a. Kao vrh vlasti i institucije, Centralna izborna komisija se ne ponaša drugačije. Ona radi na jedan stari i prevaziđen način, umjesto da stvori informatički prsten i informatizuje opštinske i gradske izborne komisije", zaključio je profesor Enes Osmančević.
Gotovo svi sagovornici, osim onih u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), slažu se da je u eri digitalne tehnologije nevjerovatno da se na rezultate izbora čeka mjesec dana i da se danima nakon izbora još ne zna koji kandidat je osvojio koliko glasova, pišu "Nezavisne novine".
Ilustracije radi, daleko mnogoljudnije zemlje kao što su Indija, Brazil i SAD samo nekoliko časova ili dana nakon izbora znaju rezultate, ko je pobjednik, ko poražen, i ko ima koliko glasova.
Prema nezvaničnim informacijama, u Indiji gdje ima registrovanih oko 814 miliona glasača, tri dana nakon drugog kruga već se znaju svi rezultati. Slično je i u Brazilu, gdje je na nedavno završenim izborima pravo glasa imalo 142 miliona birača, a rezultati, odnosno pobjednici i poraženi u trci za predsjednika, poslanike i guvernere 27 federalnih jedinica znali su se već nekoliko sati nakon izbora.
"CIK to radi polako i nigdje ne žuri. Imaju rok od mjesec dana i baš ih briga. Njima je sasvim svejedno hoće li to biti danas, sutra ili prekosutra. Za to što javnost i stranke žele da imaju odmah rezultate njih je baš briga", rekao je Aleksandar Radeta, predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije.
Što se tiče procedure pri brojanju glasova nakon izbora u BiH, ona podrazumijeva da se prvo na glasačkim mjestima broje listići, a zatim se upućuju u gradsku ili opštinsku komisiju gdje se unose podaci u server. Nakon toga, listići i zapisnik gradske ili opštinske izborne komisije idu u Sarajevo, odnosno CIK BiH, koji te iste podatke unose u svoj server i na neki način vrše provjere da li se poklapaju podaci s onima gradskih i opštinskih izbornih komisija.
"U srijedu je tek CIK unosio glasove mobilnih timova koji su u ponedjeljak otišli iz Banjaluke. Ove iz inostranstva će danas ili sutra početi brojati", rekao je Radeta.
S druge strane, u CIK BiH kažu da se sve radi u skladu sa zakonom i da prvo ide postupak utvrđivanja, pa postupak potvrđivanja izbora.
"Potrebno je objediniti sve glasove sa svih biračkih mjesta, glasove iz inostranstva, glasove mobilnih timova, glasove iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, itd. U skladu sa zakonom u roku od mjesec dana biće potvrđeni rezultati izbora", rekla je Maksida Pirić, potparol Centralne izborne komisije BiH.
O užasno sporom brojanju glasova od strane CIK-a prethodnih dana govorili su kako političari pobjedničkih, tako i oni iz poraženih stranaka. Svi se slažu u jednome a to je da su neophodne izmjene izbornog zakona kojim bi se omogućilo da rezultati izbora što brže ugledaju svjetlost dana.
"Radi se o neodgovornosti CIK-a. Kao vrh vlasti i institucije, Centralna izborna komisija se ne ponaša drugačije. Ona radi na jedan stari i prevaziđen način, umjesto da stvori informatički prsten i informatizuje opštinske i gradske izborne komisije", zaključio je profesor Enes Osmančević.
