Ivanić: Napad na Vučića sramota institucija BiH

"Činjenica da do danas niko nije ni disciplinski, ni politički, ni moralno, a da ne govorim krivično, odgovarao najbolje govori o nezainteresovanosti i nesposobnosti institucija BiH da urade svoj posao do kraja. To je sramota BiH", rekao je Ivanić u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske "SRNA".

Prema njegovim riječima na ovaj, kao i na slučaj hapšenja Nasera Orića stavljena je politička tačka, a odnosi sa Srbijom su znatno popravljeni, dok se ekonomska razmjena zadnjih godina naglo povećala.

Najavio je da se u martu ili početkom aprila očekuje posjeta BiH predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.

"Neka specijalna otvorena pitanja ne vidim. Mislim da nam je zajednički interes da neke, već ranije započete projekte nastavimo, kao što su zajednički nastup u oblasti vojne industrije, pa i priprema rekonstrukcije željezničke pruge Beograd-Sarajevo", podsjetio je Ivanić.

Ivanić ističe da ne bi volio da zamisli situaciju u kojoj su Hrvatska i Srbija u EU, a BiH nije.

"Mislim da bi to za BiH bilo izrazito nepovoljno. Politički interes srpskog naroda je da se ide ka EU. Srbija snažno ide, tako da i mi moramo. Srbijansko otvaranje pregovaračih poglavlja sa EU dodatni je pritisak i za BiH", napominje Ivanić.

On smatra da je kredibilna aplikacija BiH za članstvo u EU, koja će biti predata u ponedjeljak, 15. februara, i da nema nijednog razloga da ona sada ne bude prihvaćena.

Prema njegovom mišljenju, aplikaciju za članstvo treba "gurati" jer je to način da budu ubrzani procesi odlaska OHR-a iz BiH i stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

"Kad se dođe do momenta o odlučivanju o punopravnom članstvu BiH u EU neće biti ni OHR-a niti stranih sudija u Ustavnom sudu BiH", naglasio je Ivanić.

Uvjeren je da odluka o statusu kandidata sigurno neće biti donesena prije iduće godine, dodajući da je i o tome teško govoriti jer su neke zemlje čekale od momenta predaje do dobijanja statusa godinu i po dana, neke dvije, a neke i više.

"Nadam se da ćemo u idućoj godini imati status kandidata i otpočeti novu fazu", rekao je srpski član Predsjedništva BiH.

Ivanić tvrdi da uslov za predaju aplikacije nije bio da bude završeno prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju /SSP/, a koje se tiče "tradicionalne trgovine".

"To je osjetljiva tema u kojoj se mora braniti interes poljoprivrednih proizvođača. Insistiraćemo na tome da nas EU podrži. Ništa mimo pravila koje je EU primjenjivala u slučaju drugih zemalja, kao što su Slovenija i Mađarska, samo slično tome i ako se to dogodi to će biti veoma korektno za naše proizvođače", navodi Ivanić.

Prema njegovim riječima, postoji i mogućnost otvorenog tržišta, ali onda ono mora biti otvoreno i za proizvode iz BiH.

"Ne može se očekivati da mi puštamo slobodan uvoz, a da naše robe ne mogu ići u zemlje EU", poručio je Ivanić i dodao da će pregovori i prilagođavanje SSP-a potrajati i da je teško očekivati da budu završeni u narednih nekoliko mjeseci.

Smatra da je politika subvencija na nivou entiteta preduslov opstanka poljoprivrede u BiH.

"Bez promjene politike subvencija naša poljoprivreda neće preživjeti. Politiku subvencija moramo zajedno da razvijemo sa EU, jer i oni moraju da podrže našu poljoprivredu", ističe Ivanić.

Kada je riječ o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju 9. januara kao Dana Republike Srpske, Ivanić je ponovio da treba donijeti zakon o svetkovinama koji će imati isti sadržaj kao i Zakon o praznicima Srpske, čime će formalno biti sprovedena odluka Ustavnog suda BiH, a suštinski će 9. januar ostati Dan Republike Srpske.

Poručio je da, ukoliko neko bude želio da ponovo pokrene neki sudski spor, biće neki treći zakon, a 9. januar će vječito ostati Dan Republike Srpske.

"Ovim prijedlogom hoću da pokažem da i mi imamo političke odgovore. Mi se sa tim institucijama možemo poigravati ako znamo šta hoćemo, a u ovom slučaju to je da 9. januar ostane Dan Republike Srpske i on će ostati", istakao je Ivanić.

Pozvao je kolege iz Federacije BiH da više ne pokreću ključna pitanja opstanka Republike Srpske pred Ustavnim sudom BiH, jer Srbi neće pristati da se od Ustavnog suda BiH napravi novi OHR i da ta institucija umjesto tumačenja počne da kreira Ustav BiH.

"To za nas neće biti prihvatljivo i mi ćemo naći načine kako ćemo se odnositi prema takvim odlukama. One će formalno biti sprovođene, ali suštinski neće i ostaće ono što narod hoće. Ne može nikakav ustavni sud da zabrani ono što je želja naroda, a najveći dio naroda u Srpskoj želi da 9. januar bude Dan Republike Srpske", konstatovao je Ivanić.

Naglasio je da ništa neće proći što je suprotno interesima srpskog naroda i Republike Srpske, pa tako neće biti nikakvog zajedničkog ministarstva poljoprivrede na nivou BiH.

Komentarišući stav Evropskog parlamenta povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma da vlasti u BiH "nisu uspjele da izgrade potpuno funkcionalnu i samoodrživu zemlju", Ivanić je istakao da je jasno da Evropski parlament na BiH gleda idealističkim očima i da bi oni voljeli da se u srcu Balkana, na prostoru bivše Jugoslavije, stvori nekakav poseban oblik državne organizacije koji bi trebalo da bude superfunkcionalan, a to BiH ne može da bude.

"Pravi, smirujući odnos i normalno funkcionisanje BiH može da ima onog trenutka kad i ako se stvori povjerenje, između naroda prije svega. Ključni preduslov normalizacije prilika u BiH jeste to jačanje povjerenja. Dok se ono ne desi BiH će biti vrlo krhka i izložena velikim nestabilnostima", tvrdi Ivanić.

Prema njegovim riječima, jasno je da u BiH postoje tri vizije o budućnosti BiH - jedna u Sarajevu koja bi u osnovi željela BiH bez entiteta, druga u Banjaluci gdje bi željeli nezavisnu Republiku Srpsku, ako je moguće, i treća u Mostaru koja bi željela treći, vjerovatno hrvatski entitet, ako je moguće.

"S obzirom da to sve jedno drugo isključuje jasno je da nema nikakvog zajedničkog rješenja osim onog što je već prihvaćeno, a to je Dejtonski sporazum", zaključio je Ivanić.

On smatra da te teme treba ostaviti po strani i biti svjestan činjenice da u narednih, barem 10 godina, nema uslova za neke dramatične promjene Ustava BiH, te baviti se stvarima o kojima može biti saglasnosti, kao što su ekonomske reforme i razvoj.

"U tom kontekstu smatram da su reforme koje je definisala nova takozvana 'evropska inicijativa' nešto što eliminiše razlike, sklanja u stranu teme oko kojih postoje razlike i stavlja u fokus zajednički interes, a to je ekonomski razvoj", naveo je Ivanić.

On misli da je to veoma bitno i za Republiku Srpsku, jer u ovom periodu neće biti izložena zahtjevima za velikim ustavnim promjenama, što znači da je Republika Srpska sigurna dok traje ova inicijativa i dok se ide na evropskom putu.

Predsjedništvo BiH u martu ili aprilu bi prvi put u sadašnjem sazivu trebalo da razmatra dokument "Pregled odbrane" kojim bi trebalo da bude određeno kako će Oružane snage /OS/ BiH izgledati u budućnosti, najavio je Ivanić.

On je podsjetio da je taj dokument urađen prije nekoliko godina i da je više puta dostavljan prethodnom sazivu Predsjedništva BiH, ali oko njega nije bilo saglasnosti i nije mogao da bude usvojen.

"I sada postoje razlike koje se u suštini ogledaju u različiutim pogledima na brojnost OS BiH. Jedni traže povećanje sa sadašnjih 9.000-10.000, drugi, za smanjenje, a sa njima sam i ja saglasan. Moguće je i da Predsjedništvo BiH u sadašnjem sazivu ne bude imalo saglasnosti, što znači da ostaju stvari takve kakve jesu već dugi niz godina", rekao je Ivanić, pojasnivši da bi volio da OS BiH budu malo smanjene, a da budu bolje opremljene.

I on je saglasan sa zagovornicima ideje da bi najbolje bilo da je BiH demilitarizovana, ali smatra da u ovom trenutku za to nema političkih uslova.

Kad je riječ o članstvu BiH u NATO, Ivanić je ponovio ranije više puta izrečeni stav da tek kad sve zemlje u regionu, a to znači i Srbija, budu u NATO, onda to može biti i BiH.

"Nemoguće je očekivati da će neki srpski političar glasati za NATO u BiH u kojem Srbija nije, kao što je nekonzistentno ne biti u NATO ako Srbija jeste", pojasnio je Ivanić.

On smatra da je pitanje članstva BiH u NATO preuranjeno i da je ono tipični primjer zloupotrebe na političkoj sceni na kome se neki dokazuju i prikupljaju političke poene.

"Tu temu treba ostaviti po strani jer je ona ovog trenutka asolutno preuranjena. Pitanje članstva BiH u NATO trenutno je nerealno jer BiH uslove za članstvo u NATO neće ispuniti u narednih osam, deset godina", naglasio je Ivanić.

On očekuje da bi BiH krajem ove ili iduće godine mogla da dobije MAP.

"To u suštini znači plan reformi koje moraju da budu napravljene u oblasti odbrane da bi bili ispunjeni uslovi za članstvo u NATO. Koliko sam shvatio protiv toga nema niko ništa na političkoj sceni, pa i u Republici Srpskoj", istakao je Ivanić.

Daje snažnu podršku većem uticaju civilnog sektora na vojsku, jer je civilna kontrola vojske nešto što je i interes BiH.

Govoreći o knjiženju perspektivne vojne imovine, Ivanić navodi da o tome nema političke saglasnosti i da će odlučivati pravosuđe.

"Očito da oni koji zagovaraju uknjižavanje misle da postoji zakonski osnov da to mogu učiniti i zato će o tome na kraju odlučivati pravosuđe. To je sada postalo pitanje pravosudnih institucija i mislim da Republika Srpska, ako smatra da nema elemenata za to, ima svu argumentaciju da to na sudu ospori", istakao je Ivanić.

Prema njegovom mišljenju, spoljna politika, rad Ministarstva inostranih poslova /MIP/ i DKP mreže veoma je komplikovana oblast u kojoj su velika očekivanja javnosti, a realna mogućnost, a pogotovo realna snaga ljudi koji su dominantno i profesionalno prisutni u MIP-u BiH, slaba.

"Najveći problem je kvalitet kadrova. Ponekad je bolje javnosti ne reći šta se tu sve zna događati – od ličnih sukoba do potpune nekompetentnosti. Ima dosta ljudi koji veoma kvalitetno rade svoj posao, ali ih uvijek zasjene oni koji to loše rade", pojasnio je Ivanić.

Napominjući da ne može MIP biti drugačiji od političke scene u BiH, on je naveo da živimo u vremenu u kojem je politika postala rijaliti, a jedan od elemenata tog rijalitija je i DKP mreža.

"Ova oblast podrazumijeva značajnu promjenu i zakona. Prvo bi trebalo donijeti zakon u kojem će biti određeno koliko je političkih, a koliko karijernih ambasadora. Trebalo bi donijeti zakon kojim će se MIP izuzeti iz uobičajenog poimanja državnih službenika, što već u nekim elementima i jeste, i otvoriti poseban način i posebnu kontrolu napredovanja unutar te strukture", predlaže Ivanić.

Napominjući da ne misli da BiH ima preveliku DKP mrežu, Ivanić navodi da je ona nešto veća u islamskim zemljama nego što bi bilo logično, ali da ambasade u tim zemljama ne koštaju BiH jer su vrlo često sponzorisane od zemlje domaćina.

"Potrebno je ozbiljno razmišljanje o većem prisustvu u zemljama BRIK grupe - Brazil, Rusija, Indija i Kina. Još nemamo ambasadora u Brazilu i nešto se mora uraditi da se bude prisutno i na području Južne Amerike", rekao je Ivanić.

Naglašava da će podržati ugovor sa Islamskom zajednicom BiH ukoliko bude identičan sa ugovorima koji su potpisani sa SPC i Katoličkom crkvom.

"Sve što izlazi izvan toga ne mogu i neću prihvatiti jer bi time doveo različite vjerske zajednice u neravnopravan položaj", pojasnio je Ivanić.