U Dovru je održana javna rasprava o prijedlogu Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada u organizaciji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske.
Direktor Državnog zavoda za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Hrvatske Saša Medaković istakao je da je rasprava bila demokratska i argumentovana, a u njoj je učestvovala i lokalna javnost i "kolege koje su došle iz BiH".
Sve argumente će, kako je kazao, usvojiti, razmotriti i odgovoriti, a po potrebi će i promijeniti dokumente koji su predloženi.
Protivnici izgradnje deponije radioaktivnog otpada na Čerkezovcima na Trgovskoj gori juče su onemogućili Medakovića da počne sa prezentacijom.
"To da li se mještani slažu ili ne je prilično relativan pojam. Postoje mještani koji nam prilaze, koji nam govore da imaju drugačije mišljenje od toga, da postoji atmosfera netrpeljivosti kojom se njihovo mišljenje ne želi uvažiti, oni ga se boje javno iskazati, što mi ne smijemo dozvoliti. Svako ima pravo iznijeti svoje mišljenje, bilo ono pozitivno ili negativno", kazao je Medaković u obraćanju novinarima.
Objasnio je da će postupak prikupljanja mišljenja u Hrvatskoj trajati do polovine mjeseca, a u BiH do maja, nakon čega slijedi dalja procedura. Na pitaje hoće li u BiH biti organizovane javne rasprave, rekao je da je Hrvatska službeno obavijestila BiH o ovom programu.
"Na BiH je da takvu raspravu organizuje, mi stojimo na raspolaganjau i uvijek ćemo rado predstaviti studiju i u BiH", rekao je Medaković.
Edin Delić, profesor Univerziteta u Tuzli, oblast geookolinski inženjering, javnoj rasprvi prisustvovao je danas i juče kada je veći broj aktivista ekoloških udruženja, građana, načelnika opština sa područja Republike Srpske i Federacije BiH, koje se nalaze u slivu rijeke Une, izrazio neslaganje sa izgradnjom odlagališta.
"Izveo sam zaključak juče da je javnost, građani Hrvatske koji naseljavaju ovaj prostor, da su plebiscitarno protiv toga, što je bilo i za očekivati. Granica koja nas dijeli apsolutno ne dijeli ovaj problem, nismo došli ovdje kao protivnici Hrvatske nego, naprotiv, mislimo da se ovi ljudi bore i za Hrvatsku u njenim evropskim okvirima, zato što je tim koji ovo vodi do sada prekršio niz odredbi i prava i struke i hrvatskog pravosuđa, i međunarodnih normi. Ovdje se cijelo vrijeme izigrava stav javnosti kroz tumačenja navodnog općinskog vijeća ili pojedinaca, a javnost je ovdje plebiscitarno protiv", rekao je Delić.
Naveo je da lokalitet Trgovska gora nema apsolutno nikakvu prednost u odnosu na 95 procenata teritorije Hrvatske.
"Ako ga smjestite u trougao na špicu granice BiH tako da 70 procenata uticajne zone bude na teritoriji druge države, a da pri tome nemate niti jednu drugu komparativnu prednost kada je u pitanju ovaj teren, onda je to nekorektan čin susjedne države", istakao je Delić.
Dodao da je pokrenuta inicijativa da se u skladu sa ESPO međunarodnom konvencijom, Euroatom konvencijom pokrene niz međunarodnih mehanizama.
"Mogu garantirati da je ovo, ako mogu metaforički reći, košulja koju je Hrvatska počela kopčati na krivom mjestu i postavlja se pitanje hoćemo li je kopčati do kraja, pa natrag, ili ćemo se vratiti sad nazad i ispoštovati i građane Hrvatske i BiH", dodao je Delić.
Stevan Mišević, mještanin sela Hrtić, smatra da ovo rješenje nije dobro i Dvoru nije potrebno da se sa svih strana dovozi nuklearni i radiokativni otpad.
"Pa, to je zatrovanje do kraja, i što ima naroda poljoprivredom se bavi, neće biti ni poljoprivrede, ni voćarstva ni pčelarstva", kazao je Mišević.
Dobrivoje Dragišić iz Dvora o ovom planu ne misli ništa dobro te smatra da je dogovoreno davno.
"Tu se narod ne pita, pitaju se odbornici koji dižu ruke, ne znaju zašto dižu, i to ti je to. Nema tu šta puno da se priča", smatra Dragišić.
Na pitanje da li narod može spriječiti izgradnju deponije nuklearnog otpada, odgovorio je ako se narod bude pitao, može, a pošto se ne pita, čisto sumnja.
Dijana Savić, stanovnica Dvora i aktivistica, kaže da je mnogo toga sporno.
"Napisali smo stručno mišljenje koje ćemo uskoro ratificirati i dostaviti Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost. Ima još jedna nejasna stvar s obzirom da nigdje ne piše da je Trgovska gora izabrana lokacija već isključivo predložena lokacija", kazala je ona.
Dodala je da je nejasno zašto "gospoda guraju to kao da je gotova stvar, a ne kao da se o tome još treba razgovarati", kao i to zašto se ide u ovaj proces uprkos jasnom negodovanju stanovništva.
Trgovska gora se nalazi u neposrednoj blizini granice Hrvatske sa BiH, zbog čega je i stanovništvo BiH zabrinuto zbog ekološkog uticaja ovakvog odlagališta, naročito zbog blizine rijeke Une.
Stav nadležnog hrvatskog zavoda, kao i firme koja radi studiju izvodljivosti, je da eventualna izgradnja skladišta za radiološki i nuklearni otpad nije štetna po stanovništvo i prirodnu sredinu.
