Uprkos protivljenju izgradnji odlagališta nuklearnog otpada kod Dvora, Hrvati, izgleda, ne namjeravaju da stopiraju kontroverzni projekat, planiran na samo tri kilometra od granice sa BiH.
Sve je manje mogućnosti da Hrvatska izabere drugu lokaciju za odlaganje opasnog materijala iz nuklearke Krško kao i lokalnog medicinskog i nemedicinskog otpada.
Sudeći prema obavještenjima i materijalima objavljenim na sajtu Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske nuklearni otpad mogao bi biti skladišten na već unaprijed "targetovanoj" lokaciji, odnosno u bivšoj kasarni "Čerkezovac" na Trgovskoj gori.
Hrvatski zavod najavio je da će od 17. februara do 18. marta na javnom uvidu biti strateška studija uticaja na okolinu i nacrt prijedloga nacionalnog programa sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora, kao i istrošenog nuklearnog goriva. U oba dokumenta pominje se kasarna "Čerkezovac" kao mjesto budućeg odlagališta, a moći će će se pogledati u Zagrebu 23. februara i u Dvoru 3. i 4. marta, dok će javna rasprava trajati do 18. marta.
MONDO je prije nepunih godinu dana posjetio Novi Grad i lokaciju kod Dvora koja je planirana za izgradnju otpada za toksične materijale iz Evropske unije. Mještani su nam tada pokazali opravdanu zabrinutnost, plašeći se za svoju bezbjednost ali i buduću egzistenciju na ovim prostorima.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vanja Bajić iz Novog Grada u izjavi za MONDO podsjeća da je u toj opštini kao i susjednom Dovru organizovan okrugli sto vezano za problematiku izgradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori.
"U Dvoru nije bilo predstavnika BiH već ljudi sa lokalnog nivoa, koji nisu imali pravo učešća u raspravi. Što se tiče nedavne rasprave u Novom Gradu bili su pozvani i predstavnici hrvatske agencije za radio-aktivnu bezbjednost, ali za razliku od kolega iz BiH oni se nisu odazvali našem pozivu", rekao je Bajić.
Prema njegovim riječima Hrvati su u svojoj strategiji naveli da bi u Banjaluci sa vlastima trebalo da bude održan neformalni sastanak vezano za izgradnju odlagališta nuklarnog otpada tik uz granicu sa BiH i opštinu Novi Grad.
"Zbog osjetljivsti slučaja i saosjećanja sa građanima sa obje strane Une, neozbiljno je održavanje sastanka bez prisustva javnosti i nadležnih institucija BiH", rekao je Bajić ističući da Novi Grad i okolina neće imati nikakvu perspektivu ukoliko dođe do odlaganja nukelarnog otpada u susjednom Dvoru.
"To se posebno odnosi na poljoprivredu i turizam na čemu se bazira razvoj opštine. Ukoliko se to ne spriječi vjerujem da će doći do migracije stanovništva, najviše mlađih ljudi koji neće pristati da im djeca ovdje odrastaju", poručuje Bajić.
Da je izgradnja odlagališta nuklearnog otpada problem i u susjednom Dovru poručio je i Nikola Arbutina, načelnik ove opštine. On je za hrvatske medije istakao da su se sva vijeća mjesnih odbora u toj opštini izjasnili da su protiv gradnje oglagališta otpada.
"Ne želim prejudicirati, ali proces se očito nastavlja i nakon jasnog negativnog odgovora građana Dvora", istakao je Arbutina.
Zbog bojazni da će nuklearni otpad odlagati uz neposrednu blizinu oba entiteta u BiH prošle godine reagovali su i načelnici opština u slivu rijeke Une koji su potpisali zajedničku izjavu o protivljenju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Krajem 2015. godine Narodna skupština Srpske usvojila je rezoluciju protiv gradnje odlagališta u Dvoru, a nedavno je deklaraciju o neprihvatanju odlaganja radioaktivnog otpada usvojio i Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Nakon toga deklaraciju je usvojila i Skupština Unsko-sanskog kantona.
Iz Državne regulatorne agenciji za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH nedavno su poručili da prate dešavanja sa planiranom izgradnjom nuklearnog otpada koji Hrvatska namjerava uskladištiti u blizini granice sa BiH i spremni su za dalje aktivnosti jer je formirana i radna grupa koja će raditi na ovom slučaju. Istakli su Trgovska gora nije pogodna za odlagalište nuklearnog otpada zbog toga što se radi o trusnom području, ali i blizini glavnog izvorišta pitke vode u Novom Gradu.
Radioaktivni otpad iz Hrvatske trenutno se skladišti u Zagrebu u Institutu "Ruđer Bošković", iz kog su u aprilu prošle godine najprije rekli da otpad neće odlagati u opštini Dvor, uvjeravajući da je tek trećina kapaciteta u institutu iskorišćena. Nekoliko mjeseci kasnije opštinu Dvor pozvao je hrvatski Zavod za radiološku i nuklearnu bezbednost da učestvuje u odabiru lokacije. Od četiri lokacije, rekli su tada u zavodu, Čerkezovac se pokazao najpogodnijim za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji bi išao u više faza sve do 2043. godine.
