U okviru našeg izbornog specijala dali smo priliku kandidatima za odbornike u Banjaluci koji se kandiduju po prvi put da nam kažu kako su se odlučili da uplivaju u političke vode, šta su najveći problemi u gradu i kako ih riješiti.
U komplikovanoj zemlji poput BiH bavljenje politikom je jednako komplikovan posao. Pitali smo naše sagovornike šta je njih potaklo da se angažuju.
Nezavisni kandidat Nebojša Tojagić kaže da su njegov motiv bili problemi koji se već godinama ne rješavaju.
“Nisam siguram da je trenutno stanje dobro, mislim da radimo na pogrešan način. Raspodjela sredstava i razvoj grada se ne odvijaju na solidaran način i strašno je da pojedini dijelovi grada ne mogu dobiti osnovnu infrastrukturu. Ukoliko se ovako nastavi ljudi će odlaziti za boljim životom, tražiće humanije sredine za rast svoje djece”, kaže Tojagić.
On ističe da je važno da se što glasnije govori o problemima.
“U protekle četiri godine nismo dobili niti jednu novu školu, a treba nam škola na Starčevici, treba nam škola u Česmi, trebaju nam sanacije postojećih objekata. Zato sam se angažovao na ovaj način, kao nezavisni kandidat. Želim o tome govoriti i želim vršiti neposredan pritisak ukoliko ljudi prepoznaju razloge moje kandidature”, dodaje.
Bojan Glamočanin, kandidat SNSD-a kaže da vjeruje da svako od nas, bez obzira na profesiju, mora aktivno da učestvuje u društvenom životu i životu zajednice.
“Lokalni izbori su najbolja prilika za to da čovjek pokaže koliko je sposoban i šta može i umije da uradi i promijeni nabolje. Smatram da je SNSD jedina ispravna politička opcija. Savez nezavisnih socijal-demokrata je stranka sklonija evoluciji, a ne revoluciji, što nam je svima potrebno u narednom periodu”, ističe Glamočanin.
Dejan Lolić, kandidat za odbornika iz Srpske demokratske stranke u politiku se upustio jer ne može da prepozna rodni grad.
“Današnja Banjaluka definitivno ne liči na grad u kojem sam ja rođen. Nedomaćinsko upravljanje gradom i neuvažavanja želja i potreba njegovih stanovnika od strane trenutne gradske vlasti su dominantni razlozi koji su me naveli da se politički aktiviram”, otkrio nam je.
Naš četvrti sagovornik je Željko Opalić, kome ovo nije prva kandidatura, ali je na listi stranke koja se po prvi put nalazi na listi – Ujedinjena Srpska.
Željko Opalić je na listi Ujedinjene Srpske pod brojem 19
“Ujedinjena Srpska je moj izbor jer je jedina stranka koja je još u junu završila projekat kojim je predviđen razvoj grada za naredne tri godine, a koji su radili vrhunski stručnjaci u svojim oblastima i to ne na osnovu pustih želja,već na osnovu realnog stanja. Neko će se pitati zašto tri godine, a odgovor je jednostavan - u ovakvom ekonomskom okruženju nerealno je praviti dugoročnu strategiju razvoja. Trebamo ići korak po korak”, kazao je Opalić i dodao:
“Drugi razlog je taj što su na listi zastupljeni ljudi čistog obraza,za koje se ne vezuju nikakve afere, već obrnuto. To su ljudi koji su se već dokazali svako u svojoj oblasti djelovanja i ne treba im "uhljebljenje" preko politike”, naglasio je.
Mjesne zajednice koje kandidati zastupaju imaju brojne probleme. Tražili smo da nam navedu najveće među njima.
U Priječanima je to viseći most.
“Pet godina se nalazim na čelu Savjeta MZ Priječani i dobro vidim probleme sa kojima građani žive, ali ne vide ih drugi. I nije riječ samo o jednom naselju. Niko ne želi čuti probleme stanovnika Česme, Ade, Kuljana, Manjače i dalje. Nažalost, ljudi u perifernim naseljima izgleda nisu važni, jer da su važni ne bismo imali ovaj cirkus s mostom koji je viseći, koji je opasan sam po sebi. Naša djeca tuda treba da prolaze nekoliko puta dnavno, i po vjetru i po snijegu. Pamtite li da se desilo negdje da je most propao dok nije bio ni potpuno završen? Trebaju li našoj djeci takve traume? Svako ko pređe taj most zaključiće da su važnija djeca iz centra grada od djece sa periferije. To se mora mijenjati”, naglašava Tojagić.
On dodaje da je Banjaluka veliki grad koji teži da postane regionalni centar sa državotvornim elementima, ali zanemaruje najosnovnije ljudske potrebe.
“Novca ima ali vidimo da se ne raspodjeljuje prema prioritetima. Jedno od rješenja je napraviti listu infrastrukturnih prioriteta i tako možete znati koje naselje je perspektivno za život, a koje nije, gdje možete razmišljati o kupovini stana ili gradnji kuće, gdje možete imati privrednu aktivnost, a koje područje je valorizovano kao turističko područje.
Administrativna noćna mora
Prema toj listi i jasno iskazanim potrebama građana, ekonomskih pokazatelja i drugih parametara mora se donijeti urbanistički plan grada. Ukoliko postoji urbanistički plan, ne postoji mogućnost svakodnevnog mijenjanja regulacionih planova zarad nečije lične koristi, a nerijetko ni sami odmornici ne znaju o kojim katastarskim česticama se radi i za kakve odliuke dižu ruke.
Bez takvih dokumenata imate situaciju da stotine građana ne mogu uknjižiti vlasništvo nad objektima u kojima su kupili stan, jer ne postoje upotrebne dozvole. Mnogo se zidalo bez dozvola uz obećanja da će se uslovi steći izmjenama regulacionih planova. Neko mora početi rješavati taj problem. Utvrđivanje liste problema i liste prioriteta je dobar osnov da stručnjaci uz jasnu viziju razvoja naprave urbnistički plan koji može u velikoj mjeri popraviti sadašnje stanje i riješiti probleme tih ljudi, a da se grad u narednom periodu razvija na humanim i održivim osnovama i da takvih slučajeva ne bude”, dodaje Tojagić.
Najveći problem stanovnika Drakulića, Šargovca i Motika, prema riječima Glamočanina je kanalizaciona mreža.
“Ono što je ohrabrujuće je da smo mi već bili na terenu i da smo se konsultovali sa stručnjacima i projekat rješavanja ovog problema i nije toliko problematičan, jer postoji glavni kolektor koji je već u funkciji. Tu je i mogućnost da se spuštanje sekundarne mreže obavi mimo asfaltnih puteva i na taj način bi bila ostvarena značajna ušteda, ne narušavajući postojeću saobraćajnu strukturu”, kaže Bojan Glamočanin.
Kao drugi najveći problem ovih mjesnih zajednica on navodi škole i vrtiće.
“Ova tri naselja se brzo šire, dosta se gradi i ljudi se doseljavaju. Ima dosta djece i nedostatak škola je problem koji imaju i druga banjalučka naselja. Naša je ideja da se uz škole odmah grade i vrtići, a postoji i mogućnost da uz te dvije ustanove uključimo i druge objekte za ambulantu, salu i slično”, ističe Glamočanin.
Dejan Lolić kaže da želi da bude predstavnik svih građana, a ne samo onih iz svoje mjesne zajednice.
“Praksa gdje odbornici koji su ponovo na listi forsiraju uređenje i asfaltiranje dijelova grada iz kojih dolaze treba da prestane. Izabrani ljudi trebaju raditi u korist svih građana ovog grada. Mjesna zajednica iz koje ja dolazim je Borik, a najveći problem je loše grijanje, što je apsurd s obzirom da je ovo naselje najbliže Toplani. Grijanje se može riješiti izlaskom iz štetnog ugovora koji je Toplana pod upravljanjem SNSD-a potpisala sa kompanijom Higat, mijenjanjem dosadašnje loše prakse kupovine mazuta kada je najskuplji, sanacijom toplovodne mreže -utopljavanje cjevovoda i zgrada koje su u vlasništvu grada kako bi se smanjili gubici, naglasio je Lolić.
Dejan Lolić nalazi se pod rednim brojem 12 na SDS-ovoj listi za odbornika u skupštini grada Banjaluke.
Prema njegovim riječima nedostatak parking mjesta je drugi veliki problem cijelog Borika.
“Podzemne garaže u dijelu naselja koje je izgradila GP Krajina nisu nikada puštene u funkciju, te građani parkiraju i po trotoaru. Kao treći veliki problem Borika bih izdvojio nedostatak sportskog terena koji je građanima oduzet pretvaranjem nekadašnjeg "vojnog poligona" u Akvanu, a nije ponuđeno adekvatno zamjensko rješenje. Pretvaranjem slobodnog travnatog dijela Akvane do dvorane Borik u sportski teren sa trim stazom, spravama za vježbanje, tribinama i rasvjetom za građane Borika a i ostatka grada bi definitivno riješilo navedeni problem”, dodao je.
Da je saobraćaj i nedostatak parking mjesta gorući problem u gradu slaže se i Bojan Glamočanin.
“Potreban nam je efikasniji način rješavanja saobraćajnih gužvi kojima svakodnevno svjedočimo, a javne garaže bi mogle biti rješenje. Jedna velika centralna garaža u centru, kod stare autobuske stanice, koja bi mogla da primi nekoliko hiljada automobila bi uveliko riješila problem. Takođe, zabrana parkiranja u samom centru, od Narodne skupštine do Kastela bi pomogla. Sve jednosmjerne ulice bi mogle da budu dvosmjerne, ako ne bi bilo parkinga i mnogo problema bi bilo time riješeno”, kaže Glamočanin.
Opozicione kandidate pitali smo šta najviše zamjeraju aktuelnoj gradskoj vlasti. Željko Opalić kaže:
“Aktuelnoj vlasti zamjeram što su dozvolili da Banjaluka od grada razvijene industrije,velikih preduzeća i velikog broja zaposlenih postane grad šoping centara koji zjape prazni i služe za pranje novca nekolicini ljudi bliskih vlasti, te što su dozvolili da budžet grada za 10 godina bude manji za 100 miliona KM”.
Tojagić: Grad neka proda zemljište!
Nebojša Tojagić dodaje da je teško povjerovati da grad nije mogao da završi puteve čija je gradnja stala krajem osamdesetih godina.
“Mislim na spoj istočnog tranzita sa zapadnim, nema mosta koji povezuje naselje Dolac i Obilićevo, nema integrisanog gradskog prevoza, nema mnogo toga. Svaka društvena i socijalna grupa ima svoje probleme, ali moramo vidjeti ko ima veće prioritete. Mnogi problemi su u republičkoj nadležnosti, ali Banjaluka kao republičko sjedište ima više instrumenata da vrši pritisak na više nivoe vlasti. Pa da li je normalno da se neke druge lokalne zajednice razvijaju brže od Banjaluke?
Bojan Glamočanin se na listi SNSD-a nalazi pod rednim brojem 14
Najhitnije treba rješavati pitanje vodosnabdijevanja, jer imamao situaciju da se javljaju bolesti koje su nestale prije trideset godina. Kanalizacija takođe. Urbana zona ima svoje potrebe koje ne smiju čekati, ali mora se raditi na poboljšanju privrednog ambijenta, na pomoći u predstavljanju potencijala naše ekonomije i iskorištavanju resursa koji stoje i zjape prazni. Grad posjeduje građevinsko zemljište velike vrijednosti i ne vidimo da se to zemljište nudi zainteresovanim subjektima na prodaju, a grad bi prodajom destetak parcela mogao riješiti polovinu gorućih problema. Da li se čeka da se te parcele nekome dodijele na način da ih ne plati, a da ubire profit koristeći ih? To moramo pod hitno razjasniti”, smatra Tojagić.
Lolić: Poštovati interes građana
Dejan Lolić trenutnoj vlasti zamjera neplansku gradnju, koja ne poštuje interes građana i plan razvoja grada, čiji je uzrok izdavanje građevinskih dozvola objektima koji nemaju dovoljan broj parkinga mjesta, uplaniranu zelenu površinu, i sl. kao i mali broj vrtića i škola.
“Druga stvar su nepovoljni uslovi poslovanja u gradu, previsoke komunalne tekse i komplikovana registracija, zbog čega mnogi privrednici odlučuju da se registruju u Laktašima, a posluju u Banjaluci. Privrednici su ti koji stvaraju nova radna mjesta i pune budžet. Tu je i nepostojanje subvencija komunalija za građane koji spadaju u socijalno ugrožene kategorije”. Problem ove vlasti je što dugoročni plan i strategija razvoja grada postoje samo na papiru koji se u praksi ne realizuju. Trenutna gradska vlast je imala više nego dovoljno vremena i novca da od Banjaluke napravi proevropski moderan grad koji bi imao šta da ponudi stanovnicima da ne odlaze iz njega i turistima koji u njega dođu, a ne da grad godinama stagnira”, naglasio je Lolić.
Glamočanin: Glasajte i za odbornike!
Na samom kraju, Glamočanin poručuje da treba dođete na biračka mjesta 2. oktobra, jer su lokalni izbori prilika da građani direktno učestvuju u rješavanju problema koji ih se direktno tiču.
"Dodao bih i da su od ove godine izmijenjena pravila, pa da bi pojedinac mogao da osvoji odborničko mjesto mora da osvoji 10 odsto glasova koje osvoji stranka. Zato je važno da se glasa i za stranku i za pojedinca. Samo glas za stranku nije glas za pojedinca".
