Većina ljudi u BiH živi u visoko stresogenim uslovima koji su uzrokovani velikim društvenim, ekonomskim i socijalnim promjenama unazad 20 godina, što se, naravno, odražava i na mentalno zdravlje.
Zato je i broj ljudi koji se jave za pomoć i podršku značajno povećan, kaže psihoterapeut - transakcioni analitičar u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Čelinac Željka Stevanović.
Ona je navela da je taj broj realno mnogo veći, jer mnogo ljudi ne želi da se obrate za pomoć zbog straha od stigme, koja je ujedno i najveći problem osoba s poteškoćama u mentalnom zdravlju.
"Stigma rađa diskriminaciju koja dovodi do toga da se osobe sa poteškoćama u mentalnom zdravlju teže zapošljavaju, teže rješavaju stambeno pitanje, teže pronalaze partnera i prijatelje. Stigma i diskriminacija čine da ljudi ćute o svojoj bolesti", pojasnila je Stevanovićeva povodom obilježavanja 10. oktobra - Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Prema njenim riječima, različiti su faktori koji dovode do poremećaja u mentalnom zdravlju, te se zato mentalni poremećaji mogu javiti kod ljudi svih profesija, nivoa obrazovanja, nivoa prihoda i kultura, odnosno na njih niko nije imun.
"Kada stvari gurate u ormar, jednoga dana se taj ormar sam otvori, zato je važno razgovarati o onome što osjećamo s osobom u koju imamo povjerenja, ili sa nekom stručnom osobom", poručila je Stevanovićeva.
Ona je pojasnila da se Centar za zaštitu mentalnog zdravlja bavi onim dijelom mentalnog zdravlja koje je usmjereno na prevenciju, rano otkrivanje i što ranije efikasno liječenje mentalnih poremećaja, ali ima i značajnu ulogu u podršci lica koja se nalaze u životnim krizama kao što su gubitak posla, razvod, bolest, što takođe predstavlja jedan aspekt prevencije.
Stevanovićeva je dodala da u okviru Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Čelincu radi multidisciplinarni tim koji se sastoji od psihijatra, psihologa, logopeda, medicinskog tehničara, koji kroz različite dijagnostičke i terapijske postupke pomažu građanima.
"Svako ulaganje u prevenciju mentalnog zdravlja, te pravovremeno otkrivanje poremećaja bitan je faktor u poboljšanju mentalnog i opšteg zdravlja, dobrobiti i ekonomske koristi pojedinca i društva u cjelini. Zbog toga su prevencija mentalnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja od ključne važnosti za svako društvo, jer nema zdravlja, bez mentalnog zdravlja", istakla je Stevanovićeva.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje je stanje emocionalne i socijalne dobrobiti u kojem osoba može realizovati svoje vlastite mogućnosti, da se suočava s uobičajenim životnim stresovima, da produktivno radi i da je u mogućnosti da doprinese zajednici u kojoj živi.
Mentalno zdravlje ne predstavlja samo odsustvo mentalne bolesti već način kvalitetnog življenja i ostvarenja svojih potencijala. Mentalni poremećaj smanjuje mogućnost pojedinca da ostvari svoje ciljeve i zadovolji svoje potrebe.
