Beogradsko "Vreme" objavilo je 1927. godine tekst o bizarnom slučaju koji je umalo završio tragično. Naime, mještani Kotorskog kod Doboja optužili su jednu italijansku porodicu da su - vukodlaci! Pročitajte...
Stanovnici BiH važe za veoma gostoljubive ljude, koji raširenih ruku i širokog srca dočekuju sve došljake i strance, odvajajući za njih "od svojih usta" kako bi ih ugostili. Međutim, to gostoprimstvo najčešće je površno i trenutno, a prilikom dužih "drugovanja" isplivavaju veliko nepovjerenje i neprijateljstvo prema svemu što je drugačije.
Ukoliko se doda još i praznovjerje, koje je bilo (i ostalo) jedna od glavnih karakteristika našeg naroda, dešavanja mogu da poprime prijeteći scenario.
Jednu takvu priču zabilježio je beogradski list "Vreme" od 12. oktobra 1927. godine, a u njoj je opisana situacija prilikom dugotrajne suše u Kotorskom, selu kod Doboja, koja je mogla da završi i tragično.
List navodi da je slučaj naročito interesantan i karakterističan jer su, osim seljaka i neukog svijeta, u postojanje vukodlaka i njihovu vezu sa sušom povjerovali čak i starješine obližnjeg plehanskog franjevačkog manastira.
"Prije godinu i po dana kod sela Kotorsko, sreza derventskog, podigao je ciglanu dobojski trgovac g. Milošević i dao je u zakup jednoj italijanskoj porodici. Kako se u prošloj kišnoj godini nije mogla praviti cigla to su se marljivi Italijani ove godine bacili na posao punom parom. I baš ova njihova produktivnost mogla je za njih da bude fatalna", piše "Vreme".
Seljaci ovoga kraja, ionako vrlo siromašni, gledajući kako im dvomjesečna žega uništava sav njihov trud i misleći o upropašćenoj ljetini, počeše polako prebacivati i Bogu. Održavane su molitve u crkvama i nošene litije, ali kiše nije bilo.
"Plehanski starješina manastira, videći da su seljaci počeli okrivljivati Boga i njegovu kompetenciju, i moć potcjenjivati, a poznavajući dobro slabu stranu seljaka, jednostavno je pripisao svu krivicu vukodlacima. Narod u svojoj uobrazilji povjerovao je da su ti vukodlaci italijanski ciglari. Sljedećeg dana nastaše molitve i procesije, a gnjev seljaka okrenuo se na nevine ciglare vukodlake", slikovito opisuje list.
Bogata fantazija seljaka vidjela je u svako doba, osobito pri oblačnom vremenu, na ciglani vukodlake u crvenom odijelu, gdje mašući rukama razgone oblake i podržavaju sušu. Neki, osobito nadareni fantazijom raspoznavali su čak i pojedine članove italijanske porodice i sutradan svoja opažanja prepričavali susjedima. Gnjev seljaka, podstaknut ovakvim vijestima dostigao je vrhunac i počeše otvoreno prijetiti ciglarima.
"Videći da bi suvu zemlju mogli natopiti svojom krvlju ciglari moradoše napustiti posao i pred bijesnim seljacima zatvoriše se u kuću. U kući su ostali nekoliko dana. A zatvora ih je oslobodila prva kiša… Još i danas veliki dio seljaka je tvrdo ubijeđen, da su sušu donijeli ciglari", navodi se na kraju teksta iz 1927. godine.
Inače, selo Kotorsko nalazi se na 15-ak kilometara od Doboja i pripadalo je u vrijeme Kreljevine SHS Derventskom srezu. Naredne subote donosimo vam još jednu, nevjerovatnu "naftalinsku" priču iz ovog mjesta!
.....
Ukoliko vam se dopadaju tekstovi iz stare štampe, zapratite naše "Priče iz naftalina" i na facebooku! (LINK)
