Direktor Eko-centra "Bočac jezero" Dragana Kovačević rekla je da su o pucanju zaštitne mreže na jezeru obaviještene sve institucije koje bi mogle da pomognu u rješavanju tog problema i da se očekuje njihova reakcija.
Naglasila je da je potrebno ukloniti otpad u dužini od 18 kilometara.
Ona je dodala da Eko-centar "Bočac jezero" nema kapacitete da sam rješava problem plutajućeg otpada na jezeru, kao i da se otpad produkuje uzvodno u opštinama iz Federacije BiH - Jajce, Donji Vakuf, Bugojno, Gornji Vakuf.
Prema njenim riječima, 13. maja došlo je do pucanja zaštitne mreže Eko-centra, koja nije izdržala pritisak plutajućeg otpada koji se već tu nalazio, uz dodatne količine otpada koje su donijele bujice usljed nedavnih obilnih padavina.
"Trenutno se u jezeru Bočac nalazi od oko 10.000 do 12.000 metara kubnih plutajućeg otpada", navela je ona.
"Eko-centru `Bočac jezero` neophodan je kontinuiran izvor prihoda za redovno čišćenje jezera i održavanje mreže i mehanizacije da bismo izbjegli slične situacije. Potrebno je dugoročno rješenje, koje treba da proistekne iz zajedničke saradnje sa uzvodnim zagađivačima", naglašava Kovačevićeva.
Ona je rekla da je još rano vršiti procjenu o potrebnom vremenu za čišćenje otpada, jer sav otpad još nije ni pristigao iznad brane Hidroelektrane /HE/ "Bočac". "Ne možemo reći da je riječ o ekološkoj katastrofi nego o akcidentnoj situaciji", rekla je ona.
Kovačevićeva je istakla da je brana prepreka da otpad slobodno prođe prema gradu Banjaluci, ali u uslovima visokih voda postoji i ta mogućnost, što treba izbjeći.
"Jezerom upravlja HE na Vrbasu i sav teret za uklanjanje otpada je trenutno na njima, jer grad Banjaluka, kao ni ostale nizvodne opštine, ne učestvuju u finansiranju čišćenja otpada", kaže Kovačevićeva.
Prema njenim riječima, otpad koji pristigne na mrežu je velikim dijelom posljedica nemara i nebrige pojedinaca koji otpad odlažu na obale rijeka ili direktno u rijeku, a koje pokupe i donesu bujice.
"Strukturu uklonjenog otpada sa mreža u Eko-centru `Bočac jezero`, osim drveta, čine i razne vrste plastičnog otpada, autogume, frižideri, aluminijumski otpad i uginule životinje", dodala je Kovačevićeva.
Eko-centar godišnje prikupi oko 10.000 metara kubnih otpada.
Vršilac dužnosti direktora preduzeća "Hidroelektrane na Vrbasu" Goran Milanović rekao je Srni da je zaštitna mreža Eko-centra "Bočac" Banjaluka pukla i da se procjenjuje da je u akumulaciju Hidroelektrane "Bočac" ušlo oko 10.000 metara kubnih plutajućeg otpada, ali da se neće dozvoliti dalji prolaz, kao i da taj otpad ni na koji način ne utiče na rad hidroelektrane.
