Ruska Federacija nije se pridružila kominikeu Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK) jer je "dokument, nažalost, pristrasan i jednosmjeran, ne odražava stvarnu situaciju u BiH".
Dodaje da dokument "ne pokriva aktuelne probleme i u suštini ne doprinosi jačanju međuetničkog pomirenja i konstruktivnog dijaloga, traženju kompromisa za unutrašnja pitanja u zemlji".
"Ubijeđeni smo da je prioritetan zadatak završetak suviše odugovlačenog procesa formiranja Savjeta ministara na osnovu rezultata opštih izbora bez ikakvih vještačkih uslovljavanja. Upravo to bi omogućilo nastavak socijalnih i ekonomskih reformi u BiH radi poboljšanja kvaliteta života svih njenih naroda, olakšavanje funkcionisanja drugih organa vlasti", ističe se u saopštenju iz Ambasade Rusije u BiH.
U saopštenju se, prenosi Srna, pozivaju sve strane da budu uzdržane od neodgovorne retorike, da teže poštovanju zakonitih interesa svih u BiH, da se okrene izgradnji povjerljivih odnosa i saradnji zasnovanoj na uzajamnom poštovanju u skladu sa principima Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma, te de se fokusiraju na zajedničkoj agendi.
"Kao država-garant Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma insistiramo na dosljednom poštovanju propisanih u dejtonskim dokumentima ustavnih temelja kojim se regulišu prava i nadležnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta BiH koji nemaju alternativu", poručili su iz Ambasade Rusije u BiH.
Smatraju da su neosnovani i neprihvatljivi napadi na pravosudne organe BiH u posljednje vrijeme, a koji su se našli i u tekstu kominikea.
"Ovim institucijama treba da budu obezbjeđeni uslovi za nezavisan, profesionalan i efikasan rad kako bi mogli da ispunjavaju svoje obaveze bez ikakvog vanjskog uplitanja i pritiska, uključujući i međunarodnu zajednicu. Žao nam je da se nastavlja erozija jedinstva međunarodne zajednice u vezi sa BiH i gubitka konstruktivnih i nepristrasnih pristupa prema njima", ističe se u saopštenju.
Pokušaji da se BiH vrati pod vanjsko upravljanje nemaju perspektive i koče proces stabilizacije u zemlji, navodi se u saopštenju i ocjenjuje da je neophodan nastavak djelovanja kako bi što prije bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika u BiH.
Incko: Protiv rezervnih sastava policije
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da je Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ ponovo pozvao na formiranje vlasti na nivou BiH i Federacije BiH kako bi se nastavilo sa sprovođenjem reformi.
On je istakao da delegacija Ruske Federacije u potpunosti nije prihvatila kominike Upravnog odbora PIK-a, ističući da ne namjerava da obrazlaže stav te zemlje, čija je delegacija vrlo konstruktivna tokom zasjedanja.
"Rusija je značajna članica PIK-a i, uprkos nekad različitim stavovima, međunarodna zajednica ostaje jedinstvena u svom cilju da ohrabri stabilnu i prosperitetnu BiH", rekao je Incko novinarima nakon dvodvnevne sjednice političkih direktora PIK-a.
On je naveo da se članovi PIK-a protive formiranju rezervnih sastava policija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, što je, kako je ocijenio, izazvalo negativnu spiralu stvaranja nepovjerenja u BiH, što bi trebalo biti zaustavljeno.
"Mi, kao međunarodna zajednica, smatramo da postojeća policija, bez obzira da li je to u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, može da odgovori na sve izazove i da nije trenutak da se osnivaju nove jedinice", rekao je Incko, ističući da mu nije jasan razlog za ovu odluku i ko će sve to da finansira.
Kada je riječ o potrebi suštinskih reformi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/, Incko je napomenuo da zakon ne predviđa nekažnjivost članova tog tijela, te istakao da pozicija predsjednika Savjeta zahtijeva još striktnije pridržavanje etičkih i moralnih principa kojim se rukovode sudije i tužioci.
"Nedavna zabrinjavajuća dešavanja koja se odnose na VSTS ukazuju na potrebu sprovođenja suštinskih reformi i u tom tijelu trebaju biti najbolji, najiskusniji i najcjenjeniji. Što se tiče Milana Tegeltije, predsjednika VSTS-a, neki disciplinski postupci su završeni i odbačeni, međutim, krivični postupak je u toku i u to se neću miješati", rekao je Incko.
On smatra da građani svoje nezadovoljstvo stanjem u BiH, posebno u pravosuđu, pokazuju time što odlaze iz zemlje, te da krajnji cilj mora biti vraćanje povjerenja u cjelikupni sudski sistem.
Kada je riječ o migrantima, visoki predstavnik smatra da politički i institucionalni lideri treba da se angažuju u postizanju dogovora o modalitetima rješavanja, uz puno poštovanje ustavnopravnog okvira i nadležnosti BiH.
On je rekao da ima osjećaj da je Unsko-sanski kanton ostavljen da sam rješava problem migranata i da nema dovoljno solidarnosti, dodavši da ovo pitanje još može da se riješi.
"U Republici Srpskoj ima još mjesta za izbjeglice. Srpska je veća od Izraela, koji ima osam miliona stanovnika. Ako ti ljudi žele dalje, onda je lakše rješavati problem, ali zašto jedan kanton treba da nosi cijeli teret?", pita Incko.
On je istakao i da će uskoro biti obilježeno 10 godina od donošenja odluke Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci", kao i 11 godina od odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o šumama, dodavši da su probijeni svi rokovi za njihovo sprovođenje.
"Imali smo period robusne politike Pedija Ešdauna, preskriptivne politike međunarodne zajednice od koje smo odustali formiranjem Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH i počeli sa novom fazom domaće odgovornosti. Mislim da bi trebalo ponovo razmisliti da li je ta faza dobra ili nešto treba mijenjati", rekao je Incko.
Zamjenik visokog predstavnika Majkl Skenlan izjavio je da su političi direktori istakli neophodne reforme Izbornog zakona koje su preporučili ODIHR i GREKO, ističući da je tokom sastanka sa članovima kolegijuma oba doma parlamenta BiH ukazano da je to zadatak sa čijom se realizacijom može početi odmah nakon formiranja parlamentarnih komisija.
"Lokalni izbori 2020. godine su za samo 16 mjeseci zbog čega odmah treba djelovati", rekao je Skenlan, napomenuvši da su politički direktori ukazali da je krajnje vijeme da izbori budu sprovedeni i u Mostaru.