U Njemačkoj više od milion ljudi ostalo bez posla, posebno pogođeni ugostitelji | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Odzvonilo gastarbajterima?

U Njemačkoj više od milion ljudi ostalo bez posla, posebno pogođeni ugostitelji

Autor Tamara Jovanović
Autor Tamara Jovanović

Na vrhuncu korona krize oko šest miliona zaposlenih je bilo na skraćenom radnom vremenu.

Izvor: MONDO/Uroš Arsić

U Njemačkoj je prošle godine zbog korona pandemije više od milion zaposlenih ostalo bez posla uprkos milijardama evra za takozvani skraćeni rad, proizlazi iz odgovora Savezne vlade na zahtjev Ljevice.

Po podacima Savezne agencije za zapošljavanje na kojima se zasniva odgovor Savezne vlade, većina pogođenih su ljudi koji su imali takozvani mini-posao. Oko 526.000 tako zaposlenih je ostalo bez posla, plus 477.000 ostalih zaposlenih koji podležu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje, piše Dojče vele (DW).

Možda će vas zanimati

Za ovu statistiku, poređeni su podaci o tržištu rada od marta do septembra 2020. sa podacima za isti period iz prethodne, 2019. godine. Za posljednja tri mjeseca 2020. godine, Zavod za zapošljavanje pozvao se na procjene.

Gubitak posla bio je najočitiji u ugostiteljstvu i među zaposlenima u hotelima. Ovdje je posao izgubilo oko 398.000 zaposlenih, uključujući i one sa mini-poslom.

Korona je koštala i oko 128.000 radnih mjesta zaposlene u prerađivačkoj industriji, prije svega u metalnoj i elektro industriji. Međutim, Savezna vlada je istakla da je ova industrija zahvaćena strukturnim promjenama i to prije izbijanja pandemije.

Oko 78.000 radnih mjesta izgubljeno je u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije.

Savezna vlada je pokušala da ograniči ekonomsku štetu i smanji gubitak radnih mjesta kroz finansiranje takozvanog skraćenog radnog vremena. Savezna agencija za zapošljavanje je saopštila da je u prvoj godini pandemije u tu svrhu isplatila 22,1 milijardu evra. Poređenja radi, u prethodnoj 2019. godini to je bilo 157 miliona evra, a tokom ekonomske i finansijske krize 2008. i 2012. godine, ukupno 8,5 milijardi evra.

Na vrhuncu korona krize oko šest miliona zaposlenih je bilo na skraćenom radnom vremenu.

U međuvremenu se taj broj znatno smanjio. Prema račinici Instituta za ekonomska istraživanja IFO, prošlog mjeseca je 2,7 miliona ljudi bilo na skraćenom režimu rada, što je oko 8 odsto zaposlenih koji podležu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje. U februaru je stopa iznosila 8,7 odsto.

I dalje je posebno pogođeno ugostiteljstvo. U martu je udio zaposlenih iz ove branše na skraćnom radu bio 50,8 odsto, piše DW.

(MONDO/Tanjug)

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE