Ujedinjene nacije upozoravaju da bi globalna potražnja za klima uređajima mogla da se više nego utrostruči do sredine vijeka, dok bi emisije gasova staklene bašte povezane sa hlađenjem mogle da se udvostruče.
Potražnja za klima uređajima na globalnom nivou mogla bi se više nego utrostručiti do 2050. godine, upozorile su danas Ujedinjene nacije, pozivajući međunarodnu zajednicu na održivija rješenja za hlađenje. Program UN za životnu sredinu izvestio je da bi potražnja mogla da se poveća zbog globalnog povećanja stanovništva i bogatstva u kombinaciji sa sve ekstremnijim vrućinama.
"Rastuća potražnja za sve neefikasnijim i zagađujućim sistemima hlađenja mogla bi skoro udvostručiti emisije gasova staklene bašte povezane sa hlađenjem u odnosu na nivoe iz 2022. godine", objavio je UNEP u svom izvještaju pod nazivom "Global Cooling Watch 2025", na marginama samita UN o klimi COP30 u Belemu.
"Potražnja za klima uređajima mogla bi se utrostručiti do 2050. godine. Pa uprkos tome, milijarde ljudi i dalje neće dobiti adekvatnu zaštitu od vrućine. Moramo da preispitamo koncept hlađenja i upotrebe uređaja za hlađenje, ne kao izvor emisije gasova staklene bašte, već kao temelj otpornosti na toplotu i održivog razvoja", navodi se u saopštenju.
"Ne možemo se izvući iz toplotne krize samo klimatizacijom"
Najbrži rast potražnje za rashladnim uređajima predviđa se u Africi i Južnoj Aziji. "Kako smrtonosni toplotni talasi postaju sve češći i ekstremniji, pristup hlađenju mora se tretirati kao suštinski dio infrastrukture, uz potrebu za vodom, energijom i sanitarnim uslugama", rekla je šefica UNEP-a Inger Andersen.
Dodala je da se "ipak ne možemo izvući iz toplotne krize isključivo klimatizacijom, jer bi to povećalo emisiju gasova staklene bašte, kao i troškove". UNEP ukazuje na opciju takozvanog "pasivnog hlađenja", koje uključuje bolji kvalitet projektovanja i izgradnje zidova i krovova, sjenčenje, vanmrežna solarna rješenja i ventilaciju.
Pasivno hlađenje
Potencijalni uticaj strategija pasivnog hlađenja na unutrašnje temperature kreće se od 0,5 do čak 8 stepeni Celzijusa.
"Pasivna, energetski efikasna i rješenja zasnovana na prirodi mogu doprinijeti zadovoljavanju rastuće globalne potrebe za hlađenjem i zaštitom ljudi. To bi takođe zadovoljilo potrebu zaštite lanaca ishrane i ekonomija od porasta temperature dok težimo ka globalnim klimatskim ciljevima", rekao je Andersen. Izvještaj o korišćenju hlađenja i upotrebi klimatskih uređaja sugeriše da bi usvajanje takvih mjera moglo smanjiti emisije na 64 procenta ispod projektovanih nivoa u 2050. godini.
(Mondo.rs)
