U Prijedlogu strategije razvoja trgovine u RS do 2022. godine navodi se kako ulazak konkurencije na domaće tržište predstavlja preduslov razvoja i formiranja moderne strukture trgovine
Republika Srpska planira u budućnosti podsticati kontrolisani ulazak stranih trgovačkih lanaca na njeno tržište, jer smatra kako se time podiže nivo trgovine i snižavaju prodajne cijene i marže te stvara intenzivnija konkurencija.
“To je u interesu potrošača, jer se time obezbjeđuju bogatija ponuda proizvoda i usluga, niže cijene, veći stepen njihove zaštite. Najbolja zaštita potrošača je konkurencija na tržištu, kada potrošač ima mogućnost da bira. To znači da je dolazak stranih lanaca u interesu potrošača, proizvođača i države”, navodi se u Prijedlogu strategije razvoja trgovine u RS do 2022. godine.
U ovom dokumentu, koji će se naći pred poslanicima Narodne skupštine RS na narednoj sjednici, navodi se kako ulazak konkurencije na domaće tržište predstavlja preduslov razvoja i formiranja moderne strukture trgovine, prenose "Nezavisne novine".
Međutim, ono što se zapaža u strategiji je da ulaskom u tržište RS, strani trgovački lanci mogu istisnuti sa tržišta domaće trgovce na malo i proizvođače.
“Veliki maloprodajni lanci, ulaskom na novo tržište, omogućavaju i ulazak novih proizvođača koji su članovi njihovih integrisanih sistema. Kao odgovor na pojačani intenzitet konkurencije, domaći maloprodavci bi trebalo da se koncentrišu i kreiraju sopstvene vertikalne lance snabdijevanja”, navodi se u strategiji.
Očekuje se kako bi internacionalizacija maloprodaje predstavljala i veliku šansu za domaće proizvođače, koji ulaskom u mrežu velikih međunarodnih maloprodajnih lanaca mogu postati značajni izvoznici svojih proizvoda.
U Udruženju trgovine i turizma pri Privrednoj komori Republike Srpske smatraju kako bi ovaj potez imao i dobre i loše strane, ali da oni prije svega podržavaju isključivo domaću trgovinu i domaću proizvodnju.
“Svakako smo za razvoj trgovine, ali dolaskom inostranih trgovinskih lanaca se podstiče konkurencija, a ona je dobra i zbog dobrih praksi koje se iz inostranstva donose. Mi se ipak zalažemo za razvoj domaćih lanaca i ono što je bitno za saradnju trgovine i proizvodnje i zastupljenost domaćih proizvoda. Takođe, i kod inostranih lanaca zahtijevamo da su domaći proizvodi podjednako zastupljeni kao i svi ostali. Zakonski se to ne može regulisati, ali insistiramo na tome”, kazala je Dragana Šobot, sekretar ovog udruženja.
Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka, kaže da će domaći trgovci i proizvođači, ukoliko se ovaj plan ostvari, veoma brzo propasti.
“Glavni cilj stranih trgovinskih lanaca je da plasiraju svoju robu i proizvode. Oni će biti jeftiniji jer se ta proizvodnja u njihovim zemljama podstiče i naši poljoprivrednici tu nemaju šta da traže. Te cijene i tu konkurenciju oni neće izdržati”, smatra on. Kako kaže, nijedna zemlja na svijetu ne radi ovo, jer to znači podsticanje strane proizvodnje.
“Nama trebaju veliki strani trgovinski lanci, ali ne treba da svi na svijetu budu ovdje prisutni. Oni novac odnose u koferima, a mi propadamo i zatvaramo male trgovine”, zaključio je on.
Podaci pokazuju kako su u RS tokom prošle godine poslovala 94 trgovačka centra i njihov broj u posljednjih pet godina bilježi tendenciju rasta.
Najviše ih ima u Banjaluci, i to 20. U sektoru trgovine je zaposleno 44.909 radnika, a što je 17,7 odsto od ukupnog broja zaposlenih u RS.
