• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Posljednji let iz Kabula , ili kraj najdužeg rata u istoriji Amerike

Američki oficir za vezu obavijestio je talibane da je povlačenje snaga SAD iz Avganistana završeno svega nekoliko minuta pošto je posljednji "gloubmaster" poletio sa kabulskog aerodroma.

Talibani na aerodromu u Kabulu Izvor: STRINGER/EPA

Gotovo istog trenutka, paštunski ratnici su preuzeli kontrolu nad cijelim aerodromom, čime je okončan najduži sukob u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.

Za Amerikancima je, poslije 20 godina provedenih u Avganistanu, ostala gomila đubreta na aerodromskoj pisti, velika grupa ljudi koja je čekala kakav volšebni preokret kako bi se evakuisali iz Kabula i zemlja koja je po peti put od sovjetske invazije 1979. godine promijenjena iz korena.

Možda će vas zanimati

"Rat u Avganistanu je završen... Svim Avganistancima želimo svijetlu budućnost, izgrađenu na temeljima mira i stabilnosti", proglasio je specijalni izaslanik SAD za tu državu, Zalmaj Kalilzad, jedan od rijetkih američkih zvaničnika koji su politički preživjeli obje decenije previranja u Avganistanu

Kalilzad je bio jedan od "arhitekata avanture" koju su neokonzervativci tadašnjeg predsjednika, mlađeg Džordža Buša, osmislili kako bi se osvetili za terorističke napade na Njujork i Vašington. Ostalih, poput Donalda Ramsfelda, Dika Čejnija ili Džona Boltona, gotovo više niko se i ne sjeća.

Njujork tajms je pisao o posljednjim satima izgubljenog rata, dok su pristalice novog režima u Kabulu šenlučile slaveći odlazak poslednjih američkih vojnika. Svi avioni, koji su se našli u blizini, odmah su obaviješteni da Kabul više nema kontrolu leta, te da se moraju vladati po posebnim uputstvima.

Talibani Izvor: STRINGER/EPA

Pun krug američke intervencije u Avganistanu koštao je ovu zemlju oko 100.000 mrtvih, ogromnih razaranja i suštinske neizvjesnosti kako će država, na čijem se čelu ponovo nalaze talibani, uopšte izgledati u budućnosti. Ukoliko je ovaj termin u Avganistanu uopšte moguće koristiti.

Amerikanci, koji su podnijeli prve žrtve ovog rata, samo su u bombaškim napadima 11. septembra izbrojali više od 3.000 žrtava. Do kraja avganistanske avanture ubijeno je još 2.600 vojnika iz SAD, kao i više od 3.000 Amerikanaca zaposlenih u kompanijama, koje su tokom prethodne dvije decenije zavodile red po Avganistanu.

Broj mrtvih Avganistanaca, nažalost, ostaće zauvijek nepoznat, jer su Ujedinjene nacije ozbiljnu statistiku počele da vode tek 2009. godine, od kada je na spisak žrtava upisano oko 110.000 imena. Eksperti smatraju da je od početka američke avanture u Avganistanu stradalo oko 400.000 ljudi.

Avganistanska avantura, koju su osmislili nekonzervativci tadašnjeg predsjednika Džordža Buša, počela je invazijom na tu državu, kojom su sa vlasti zbrisani talibani i počela ambiciozno zamišljena demokratizacija društva.

Skupo plaćena ideja, nekako, vremenom je postala poligon za testiranje novih verzija korupcije, pa su za dvadeset godina samo na opremanje i obuku avganistanske vojske spiskane 83 milijarde dolara.

Amerika je za 20 godina na rat u Avganistanu potrošila više od 1.000 milijardi dolara. Američko ministarstvo odbrane tvrdi da je tokom rata u Avganistanu potrošeno 778 milijardi dolara, ali taj broj ne uključuje ambiciozne programe obnove Avganistana u koje su američka agencija za međunarodni razvoj, USAID i ostale slične organizacije ulupali još najmanje 44 milijarde dolara.

 Izvor: STRINGER/EPA

Takođe, broj koji je kao cijenu rata predstavilo ministarstvo odbrane ne uključuje troškove koje su američke snage imale u Pakistanu.

Istraživanje Univerziteta "Braun" pak nudi ozbiljniji presjek troškova, prema kojem je Vašington za 20 godina ratovanja u Avganistanu potrošio 978 milijardi dolara. Amerikanci su u Avganistanu ratovali "na kredit", pa je Njujork tajms prije nekoliko godina procijenio da će čak 600 milijardi dolara biti potrošeno na kamate zajmodavcima do 2023. godine.

Zaštitna snaga ambiciozno zamišljene nove demokratije – avganistanska vojska raspala se nekoliko dana pošto je ta država uskočila u centar svjetskog interesa za politiku.

Povezano

U stvarnom životu, avganistanska armija poražena je onog trenutka kada je prvi od regionalnih komandanata odlučio da opremu i položaje zamijeni za živote svojih vojnika. Nekoliko dana kasnije, Ašraf Gani, predsjednik Avganistana, pobjegao je iz zemlje, tvrdeći da na taj način spasava narod od krvoprolića. Njegov nećak, ako je suditi po njegovoj objavi na Instagramu, "kulerski" je ušetao u privatni avion, kojim je poput poznatijeg rođaka, zapalio iz zemlje.

Pominjani su i tovari gotovine, za koje naprosto nije bilo mjesta u letelicama. Mjesta nije bilo ni za još oko 100.000 Avganistanaca koji su ispunili sve uslove za evakuaciju.

Takav razvoj događaja je unio paniku među lokalno stanovništvo, pa su svi saradnici američke ili bilo koje strane vojske, zaposleni po zapadnim agencijama, vladinim i humanitarnim organizacijama osjetili zastrašujuću opasnost po živote i pohrlili na aerodrom.

Zapad je u velikoj mjeri bio svjestan te opasnosti, pa je do zatvaranja aerodroma evakuisano više od 100.000 Avganistanaca. Njihov bezbijedan dolazak na aerodrom kontrolisali su talibani.

Jedini ozbiljan incident tokom evakuacije Amerikanaca izveli su pripadnici "Islamske države Korasana", koja je preuzela odgovornost za samoubilački napad koji je izazvao 170 žrtava. Među njima i 13 Amerikanaca, mahom marinaca u koje se samoubica i zaletio.

Talibani kontrolišu, suštinski, cijeli Avganistan sa izuzetnom provincije Pandžšir, planinske zabiti koja je postala slavna po Sjevernoj alijansi i Šahu Masudu, koji se na američkoj strani borio protiv Rusa i talibana. Dva dana prije no što su se avioni zaboli u njujorške oblakodere i Pentagon, Masud je ubijen u napadu Al Kaidinih operativaca preobučenih u novinare.

Talibani u Kabulu Izvor: STRINGER/EPA

Dvadeset godina kasnije, njegov sin slovi za lidera grupe pobunjenika, koji na sve strane traže pomoć za svoj cilj. Pismo u Vašington postu i nekoliko intervjua nisu mu donijeli, međutim, neke pretjerane rezultate, a Rusi upozoravaju da bi talibani, kada požele, mogli da zauzmu Dolinu lavova za svega nekoliko dana.

Istovremeno sa takvim procjenema, počeli su pregovori dvije strane. Prvo je nekadašnji predsjednik Hamid Karzai pokušao da posreduje postizanju mira među stranama, ali je prilično brzo istisnut iz tog procesa, pa talibani i "lavovi" navodno pregovaraju direktno.

Obje strane tvrde da nije bilo ozbiljnih incidenata, još od trenutka kada su se pobunjenici povukli iz tri oblasti koje su prethodno zauzeli, takođe, bez borbi.

Talibani su se pak na vlast vratili snažniji nego što su bili prije dvadeset godina, kada su se naprosto raspali pod pritiskom invazionih snaga. Tadašnju talibansku državu priznale su svega tri države, Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Nove talibanske vlasti, bar za sada, ne priznaje niko.

(RTS)

Još iz INFO

Komentari 1

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Fi

Mora da ameri vode Avganistance sebi i englezima.

MONDO REPORTAŽE