• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Smrt poglavara Rimokatoličke crkve pokreće precizno uređen niz događaja: Evo šta se dešava kada umre papa

Autor Uroš Matejić

Devet dana žalosti, bijeli dim i novi poglavar.

 Šta se dešava kada papa umre Izvor: Riccardo De Luca - Update/Shutterstock

Papa Franja, koji je postao poglavar Katoličke crkve 2013. godine, preminuo je u 88. godini, objavio je Vatikan. Smrt poglavara Rimokatoličke crkve pokreće precizno uređen niz događaja koji se odvijaju prema vijekovima starom vatikanskom protokolu.

Ova procedura, definisana u dokumentu Universi Dominici Gregis, posljednji put ažuriranom od strane pape Jovana Pavla II, ima za cilj da obezbijedi dostojanstvenu sahranu, očuvanje kontinuiteta crkvene vlasti i izbor novog pape.

1. Zvanična potvrda smrti

Smrt pape najpre potvrđuje komoraš (Camerlengo), kardinal koji preuzima upravljanje Vatikanom tokom perioda bez pape. On tradicionalno oslovljava papu po imenu tri puta. Ako nema odgovora, smrt se konstatuje, a ljekarska potvrda se pribavlja. Papin prsten, simbol njegove vlasti, se zatim uništava kako bi se spriječilo bilo kakvo falsifikovanje dokumenata.

2. Objava vijesti javnosti

Vijest o smrti pape objavljuje zvanični portparol Vatikana. U međuvremenu, papina privatna kancelarija se zapečaćuje, a svi njegovi simboli vlasti poništavaju. U tim trenucima, cijeli svijet usmjerava pažnju na Vatikan.

3. Liturgijska i pogrebna procedura

Tijelo preminulog pape izlaže se u Bazilici Svetog Petra, gdje vjernici imaju priliku da mu odaju počast. Organizuje se devetodnevni period žalosti, poznat kao Novemdiales, tokom kojeg se svakodnevno održavaju mise. Pogreb se uobičajeno održava između četvrtog i šestog dana nakon smrti, uz prisustvo državnika, crkvenih velikodostojnika i vjernika iz cijelog svijeta.

4. Sede vacante - vrijeme bez pape

Od trenutka smrti, Rimokatolička crkva ulazi u fazu poznatu kao sede vacante (prazno sjedište). Tokom ovog perioda, crkvu vodi komoraš, ali mu ovlašćenja ne dozvoljavaju donošenje ključnih odluka ili reformi. Vatikanska uprava funkcioniše samo u tehničkom smislu, dok se čeka izbor novog pape.

5. Konklava - izbor novog poglavara

Najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti pape, kardinali mlađi od 80 godina okupljaju se na tajnoj izbornoj skupštini – konklavi – u Sikstinskoj kapeli. U strogoj izolaciji, glasaju sve dok jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu. Proces se odvija pod strogim mjerama tajnosti.

6. Habemus Papam - "Imamo papu"

Kada se izabere novi papa, dim iz dimnjaka kapele obavještava javnost: beli dim označava izbor, dok crni dim znači da još nema odluke. Novi papa se potom pojavljuje na balkonu Bazilike Svetog Petra, gdje ga kardinal protodiakon najavljuje čuvenim riječima: "Habemus Papam" - Imamo papu.

Ovaj precizno strukturisan proces osigurava kontinuitet crkvenog vođstva, ali i pruža vernicima širom svijeta priliku da se oproste od preminulog pape i dočekaju novog duhovnog vođu.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE