Tenzije oko jednog od najstarijih i najcenjenijih hrišćanskih manastira, Svetog Katarine na Sinaju, ne smiruju se, a najava Egipta da planira izgradnju velikog turističkog kompleksa u blizini, dodatno pojačava zabrinutost monaha i verskih zajednica.
Ovaj manastir, koji je pod zaštitom UNESCO, vijekovima je očuvao svoj autonomni i duhovni karakter. Spor između egipatskih vlasti i grčkih pravoslavnih monaha pokreće pitanja o zaštiti kulturne i vjerske baštine, kao i balansiranju interesa turizma i očuvanja svetih mjesta.
Ozbiljnost situacije uvela je u priču i Evropsku uniju i međunarodne organizacije, koje prate razvoj zbog mogućih posljedica po kulturnu baštinu i regionalne odnose.
Egipatska vlada traži garancije za izgradnju ogromnog turističkog kompleksa oko jednog od najstarijih aktivnih hrišćanskih mjesta, prema dokumentu koji je Euractiv imao priliku da vidi.
Grčko-pravoslavni manastir Svete Katarine iz 6. vijeka, koji je UNESCO proglasio za lokalitet "izuzetne univerzalne vrijednosti", nalazi se podno Sinajske planine u egipatskoj pustinji na jugu zemlje. U maju je izgubio prava na zemlju nakon što je egipatski sud naredio da ona budu prenijeta na državu.
Samo nekoliko dana nakon presude, Euractiv je dobio ekskluzivan pristup manastiru, gdje su monasi i lokalni Beduini rekli da mole da mjesto izdrži ovaj novi izazov. Nakon sudske presude, ministri spoljnih poslova Grčke i Egipta sastajali su se nekoliko puta i dogovorili da traže trajno rješenje, a očekuje se uskoro i zvanično saopštenje.
Atina je oduvijek smatrala da je pravni status manastira neprikosnoveni, a nacrt okvira sporazuma koji je Euractiv vidio, i dalje podložan izmenama, odražava to, navodeći da će se očuvati njegov religijski karakter, da monasi mogu nastaviti svoje obrede i da manastir zadržava vlasništvo nad svojim prostorijama.
Ipak, isti dokument garantuje Egiptu "mogućnost sprovođenja budućih planova usmjerenih na održivi razvoj, kao jednog od ciljeva moderne egipatske države". Kairo je ranije izjavio da ti planovi uključuju razvoj oblasti u turistički kompleks, što je izazvalo strah monaha da bi pravoslavni manastir mogao biti zatvoren.
Poseban autonomni režim manastira priznat je od strane niza vladara, od islamskih halifa do Osmanskog carstva, što mu je omogućilo da opstane kao jedno od najstarijih neprekidno aktivnih hrišćanskih mjesta.
A, bageri možda nisu daleko, prenosi ovaj portal. Prema aktivističkoj organizaciji World Heritage Watch, Egipat već gradi projekte razvoja oko oblasti, a tekuća gradnja krši UNESKO Konvenciju o svjetskoj baštini.
Vrijeme je takođe politički osjetljivo. Egipat je u sred kampanje za mjesto generalnog direktora UNESKO za period 2025–2029, kandidujući bivšeg ministra turizma Khaleda al-Ananija, koji ima podršku i Lige arapskih država i Afričke unije.
Problematična tačka nacrta sporazuma je i šta će se desiti sa riznicom manastira, od pozlaćenih ikona do vijekovima starih rukopisa. Prema tekstu, egipatske vlasti imale bi pravo da odlučuju o tome kako se čuvaju "u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti antičkih spomenika".
To izaziva uzbunu kod nekih, koji smatraju da to daje državi kontrolu nad svetim predmetima koji pripadaju vjerskoj manjini. I druge vjerske grupe, uključujući Kopte, izrazile su slične zabrinutosti.
Kontroverzan sudski slučaj
Vjeruje se da je majska presuda Egipta proizašla iz slučaja pokrenutog od strane pojedinaca povezanih sa Muslimanskom braćom, islamskom organizacijom osnovanom u Egiptu 1920-ih, često kritikovanom zbog rigidnih uvjerenja.
Iako je Muslimanska braća zabranjena od strane egipatskog vojnog režima, ona i dalje ima uticaj u zemlji. Kada je riječ o slučaju Svetog Katarine, njihovi interesi se poklapaju sa interesima vlade, iako iz različitih razloga.
Uprkos političkoj neprijateljstvu, slučaj je podržao predsjednik Abdel Fatah el-Sisi jer želi da proširi egipatski turistički sektor.
EU će vršiti pritisak na Egipat zbog presude o manastiru
Evropski socijalisti osporavaju nedavni potez Egipta da oduzme zemljište jednom od najstarijih hrišćanskih manastira. U Briselu, zvaničnici EU kažu da prate spor u skladu sa fokusom nove Komisije na odnose sa mediteranskim susjedima i posljedice po migracije.
Atina i Kairo su ranije sarađivali na koordinaciji u oblasti migracija i energetskim projektima. Grčka takođe mora da održava pozitivne odnose sa Egiptom, koji je strateški saveznik u često nestabilnom istočnom Mediteranu.
Kada su upitani kako Brisel planira da zaštiti manastir s obzirom na egipatski turistički projekat, portparol EU je rekao Euractivu da Komisija nastavlja da prati slučaj i "obaveze koje je preuzela vlada Egipta, u bliskoj koordinaciji sa našim državama članicama".
"Egipatske vlasti su obavijestile evropske ambasadore da vlada ostaje u potpunosti posvećena očuvanju vjerskog, istorijskog i duhovnog statusa manastira, naglašavajući da pristup monaha nije ugrožen i da presuda suda prvi put formalno štiti lokalitet", dodali su.
(EUpravo zato.rs)
