Madagaskar na ivici državnog udara: Vojska se okrenula protiv predsjednika, odbili da pucaju na narod

Na Madagaskaru, elitna vojna jedinica CAPSAT, koja je nekada podržavala predsjednika Andrija Rajoelinu, preuzela je kontrolu nad oružanim snagama nakon masovnih protesta protiv siromaštva i korupcije.

U video poruci objavljenoj u nedelju ujutru, oficiri CAPSAT-a poručili su da "od sada sva naređenja vojske - kopnene, vazduhoplovstva i mornarice - dolaze iz njihovog štaba". Vojska, koja je 2009. godine pomogla samom Rađoelini da dođe na vlast, sada mu je okrenula leđa. Istorija se, čini se, ponavlja, ali u suprotnom pravcu.

Izvor: Luis Tato / AFP / Profimedia

Protesti koji su se pretvorili u revoluciju

Sve je počelo krajem septembra, kada su se hiljade ljudi okupile na ulicama prestonice Antananariva zbog hronične nestašice vode i struje. Ono što je počelo kao spontano nezadovoljstvo brzo je preraslo u masovni pokret protiv korupcije i siromaštva.

U prvim redovima nalazili su se mladi, članovi pokreta Gen Z Madagaskara, koji su odbili sve ponude vlasti za dijalog i zatražili ne samo ostavku predsjednika, već i raspuštanje Senata i izborne komisije.

Kada su se prve barikade pojavile, vlast je poslala vojsku. Ali vojnici nisu otvorili vatru. Umjesto toga, skinuli su kacige i priključili se narodu. Tog trenutka demonstracije su postale revolucija.

"Nećemo pucati u sopstveni narod"

Oficiri CAPSAT-a poručili su svojim kolegama da "ne pucaju u narod koji traži slobodu". Na snimcima koji su se proširili društvenim mrežama vidi se kako vojnici marširaju rame uz rame sa demonstrantima, dok narod kličući nosi zastave i transparente sa natpisom "Narod iznad moći".

Dok su se vojnici pridruživali masama, kolone demonstranata stigle su do Trga 13. maja, istorijskog mesta gde su se u prošlosti odvijali ključni protesti. Ovaj put, vojska ih je sama sprovela do trga - bez metka, bez krvi.

Predsjednik se povukao pod zaštitu lojalnih trupa

Predsjednik Rađoelina reagovao je optužbama: "Pokušaj nezakonitog i nasilnog preuzimanja vlasti je u toku." Prema nepotvrđenim informacijama, on se sklonio u kompleks u prestonici pod zaštitom lojalnih jedinica, dok je međunarodni aerodrom Antananarivo zatvoren, a granice zemlje stavljene pod nadzor.

Izvor: Luis Tato / AFP / Profimedia

Diplomatski izvori navode da se predsjednik nalazi "u kontaktu sa saveznicima u Parizu", što dodatno podstiče spekulacije da bi mogao potražiti utočište u Francuskoj - bivšoj kolonijalnoj sili koja i dalje ima snažan uticaj na politiku Madagaskara.

Sukobi, žrtve i pozivi na uzdržanost

U dosadašnjim sukobima, prema podacima Ujedinjenih nacija, poginule su najmanje 22 osobe, dok je više od stotinu povrijeđeno. Vlasti ove brojke negiraju, ali svjedočenja sa lica mesta govore o krvavim obračunima tokom pokušaja policije da rastjera masu.

Evropske avio-kompanije, među kojima i Air France, obustavile su sve letove do 13. oktobra. Afrička unija i Francuska pozvale su vojsku i demonstrante na uzdržanost, strahujući od potpunog raspada institucija u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Zemlja na ivici

Madagaskar, zemlja sa više od 30 miliona stanovnika, već godinama se suočava sa dubokim ekonomskim problemima. Više od dvije trećine stanovništva živi ispod granice siromaštva, dok ruralne oblasti često nemaju pristup struji ni vodi.

CAPSAT je sada preuzeo ne samo vojne kasarne, već i kontrolu nad ključnim medijima i telekomunikacijama. Na državnoj televiziji prikazana je nova privremena vlada "narodnog jedinstva", iako još nije poznato ko je čini.

Ulice prestonice i dalje su pune naroda koji slavi, ali i vojnika koji stoje na raskrsnicama. Pitanje koje visi u vazduhu: da li će ovaj "mirni vojni puč" donijeti promjene - ili otvoriti vrata novom ciklusu haosa?

Simbolika i poruka

Za mnoge Madagaskance, današnji događaji predstavljaju prekretnicu. "Ovo nije kraj demokratije", rekao je jedan vojnik pred kamerama, "ovo je njen novi početak".

U zemlji koja je navikla na političke potrese, gde je svaka decenija donosila po jedan državni udar, ovaj put promjene dolaze odozdo - iz naroda, a ne iz kabineta.

Izvor: Luis Tato / AFP / Profimedia

Ali kako upozoravaju analitičari, ukoliko se vojna vlast ne preobrazi u civilni prelazni savjet, istorija bi mogla da se ponovi. Isti CAPSAT koji danas brani narod, sutra bi mogao postati njegov gospodar.

Kolonijalni duh i nova prekretnica

Madagaskar je više od pola vijeka bio francuska kolonija, a tragovi te prošlosti i dalje oblikuju politiku ostrva. Sadašnji predsjednik Andri Rajoelina došao je na vlast 2009. upravo uz podršku dela vojske - iste jedinice CAPSAT koja mu se danas suprotstavila. Već tada su se čule optužbe da je Francuska neformalno odigrala ulogu u promeni režima, dok je Pariz, kao i uvek, zadržao diplomatsku distancu uz praktičnu kontrolu nad investicijama i eksploatacijom resursa.

Izvor: Luis Tato / AFP / Profimedia

Tokom godina vlast Rajoeline je održavala pragmatične odnose sa Parizom: saradnja u infrastrukturi, rudarstvu i trgovini, ali uz povremeno "vrdanje" kad su francuski zahtevi dirali unutrašnju politiku. Ipak, Madagaskar je ostao duboko povezan sa francuskim interesima - od bankarskog sektora do koncesija za nikl, kobalt i grafit.

Sada, sa CAPSAT-om i narodnim pokretom koji je srušio balans snaga, pojavljuje se nova energija koja bi možda čak i mogla da ugrozi tradicionalno kolonijalno "sisanje resursa". Iako nova vlast još nije formulisala zvaničan program, iz redova demonstranata i mladih oficira se može čuti poziv na reviziju rudarskih ugovora, veću kontrolu nad prirodnim bogatstvima i prekid kolonijalne zavisnosti.

Da li će to biti istinska emancipacija ili samo nova epizoda u istoriji političkih krugova pod istim spoljnim kišobranom - zavisi od toga koliko će nova elita izdržati pritiske Pariza i zapadnih korporacija. Za sada, Madagaskar ponovo piše istoriju - ovaj put možda ne po diktatu, već svojom rukom.

(Oružjeonline/Mondo)