Francuska vladavina nad Alžirom od 1830. do 1962. godine obilježena je masovnim ubistvima i deportacijama velikih razmjera.
Alžirski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se francuska kolonizacija Alžira proglašava zločinom, uz zahtjev da se Francuska zvanično izvini i isplati ratnu odštetu.
Poslanici su, stojeći u skupštinskoj sali i noseći šalove u bojama nacionalne zastave, uz ovacije skandirali "Živio Alžir" nakon izglasavanja zakona, u kojem se navodi da Francuska snosi "pravnu odgovornost za svoju kolonijalnu prošlost u Alžiru i tragedije koje je ona izazvala".
Dvije zemlje već su uvučene u ozbiljnu diplomatsku krizu, a analitičari ocjenjuju da je potez Alžira prije svega simboličan, ali istovremeno i politički veoma značajan.
Predsjednik parlamenta Ibrahim Bugali izjavio je za državnu novinsku agenciju APS da će ovo glasanje poslati "jasnu poruku, kako domaćoj tako i međunarodnoj javnosti, da nacionalno sjećanje Alžira nije ni izbrisivo ni predmet pregovora".
Zakon navodi "zločine francuske kolonizacije", među kojima su nuklearni testovi, vansudska pogubljenja, "fizičko i psihičko mučenje", kao i "sistematska pljačka prirodnih i drugih resursa".
U tekstu se ističe da je "puna i pravična nadoknada za svu materijalnu i moralnu štetu koju je izazvala francuska kolonizacija neotuđivo pravo države i naroda Alžira".
Bez izvinjenja Makrona
Francuska je vladala Alžirom od 1830. do 1962. godine, u periodu obilježenom masovnim ubistvima i deportacijama, koji je kulminirao krvavim ratom za nezavisnost između 1954. i 1962.
Alžirske vlasti tvrde da je u ratu stradalo 1,5 miliona ljudi, dok francuski istoričari procjenjuju da je ukupno poginulo oko 500.000 osoba, od čega oko 400.000 Alžiraca.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ranije je kolonizaciju Alžira nazvao "zločinom protiv čovječnosti", ali se do sada nije izvinio.
Upitan prošle nedjelje o glasanju u alžirskom parlamentu, portparol francuskog Ministarstva spoljnih poslova Paskal Konfavru izjavio je da neće komentarisati "političke rasprave koje se vode u stranim zemljama".
Hosni Kituni, istraživač kolonijalne istorije na Univerzitetu u Ekseteru u Velikoj Britaniji, ocijenio je da "sa pravne tačke gledišta ovaj zakon nema međunarodni domet i samim tim nije obavezujući za Francusku". Ipak, kako je istakao, "njegov politički i simbolički značaj je veliki, jer predstavlja prekid u odnosima sa Francuskom kada je riječ o kulturi sjećanja".
(Gardijan)
