Stotinama kilometara udaljen od gusto naseljene kineske obale, oštra krivina jedne udaljene himalajske rijeke trebalo bi da postane središte jednog od najambicioznijih, ali i najkontroverznijih – infrastrukturnih projekata koje je Kina ikada pokrenula.
Na tom mjestu planira se izgradnja hidroenergetskog sistema vrijednog 168 milijardi dolara, koji bi trebalo da proizvodi više električne energije nego bilo koji drugi takav sistem na svijetu - ogroman dobitak za Kinu dok se ubrzano kreće ka budućnosti u kojoj će električna vozila dominirati njenim putevima, a energetski zahtjevni modeli vještačke inteligencije se takmičiti sa međunarodnim rivalima.
Poziv Si Đinpinga na ubrzanje projekta
Kineski lider Si Đinping pozvao je da se projekat "snažno, sistematski i efikasno unaprijedi" tokom svoje rijetke posjete Tibetu ranije ove godine, regionu u kojem Peking nastavlja da pojačava kontrolu u ime ekonomskog rasta i stabilnosti.
Inženjerski podvig na Tibetu
Stručnjaci navode da će hidroenergetski sistem, koji se gradi na donjem toku rijeke Jarlung Cangpo u Tibetu, predstavljati inženjerski podvig kakav do sada nije viđen. Korišćenjem visinske razlike od oko 2.000 metara, kroz probijanje tunela kroz planine, Kina će moći da iskoristi moć jedne od najvećih rijeka u regionu poznatom kao "azijska vodena kula", u trenutku kada vlade širom svijeta sve više pažnje posvećuju bezbjednosti vodnih resursa.
Klimatski ciljevi i ekološki rizici
Projekat bi mogao da pomogne globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena, jer bi omogućio Kini, trenutno najvećem svjetskom emiteru ugljen-dioksida, da se postepeno odvikne od energije dobijene sagorijevanjem uglja. Međutim, njegova izgradnja mogla bi da poremeti redak i netaknut ekosistem, kao i domove starosjedelačkih zajednica.
Zabrinutost nizvodno u Indiji i Bangladešu
Desetine miliona ljudi nizvodno, u Indiji i Bangladešu, zavise od ove rijeke, a stručnjaci upozoravaju da potencijalni uticaj na ekosistem – uključujući ribarstvo i poljoprivredu, još uvijek nije dovoljno istražen.
Mediji u Indiji već su projekat nazvali potencijalnom "vodnom bombom", a njegova blizina sporne kinesko-indijske granice nosi rizik da postane nova tačka sukoba u dugotrajnom teritorijalnom sporu između dvije nuklearne sile.
Projekat obavijen tajnama
Uprkos svemu, projekat je obavijen velom tajne, što dodatno produbljuje pitanja o planu koji pokazuje ogromne tehničke sposobnosti Kine i njenu težnju ka čistoj energiji, ali i manjak transparentnosti – čak i kada je riječ o projektu sa potencijalno dalekosežnim posljedicama.
Nagovještaji o dizajnu projekta, do kojih je CNN došao analizom zvaničnih i naučnih izvještaja, kao i dostupnih otvorenih izvora, ukazuju na složen sistem koji bi mogao da obuhvati brane i rezervoare duž reke Jarlung Cangpo, kao i niz podzemnih hidroelektrana povezanih tunelima, kroz koje bi se energija dobijala preusmjeravanjem dijela toka rijeke niz strmu visinsku razliku.
Upozorenja stručnjaka
"Ovo je najsloženiji i najinovativniji sistem brana koji je planeta ikada vidjela“, rekao je Brajan Ajler, direktor Programa za energiju, vodu i održivost u vašingtonskom think-tanku Stimson Center. "Ali istovremeno, ovo je i najrizičniji i potencijalno najopasniji projekat."
Odgovor kineskih vlasti
Kina se sa tim ne slaže. U saopštenju za CNN, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da je projekat „prošao decenije detaljnih istraživanja“ i da su primijenjene "temeljne mjere inženjerske bezbjednosti i ekološke zaštite kako bi se osiguralo da ne dođe do negativnog uticaja nizvodno“.
Obećanja o transparentnosti
Ministarstvo je dodalo da je Kina "od početne pripreme i zvaničnog pokretanja projekta uvijek održavala transparentnost relevantnih informacija i otvorene kanale komunikacije sa nizvodnim zemljama“, kao i da će „kako projekat bude napredovao, dijeliti neophodne informacije sa međunarodnom zajednicom i jačati saradnju sa nizvodnim državama“.
Cilj projekta je, kako se navodi, "ubrzavanje razvoja čiste energije, unapređenje lokalnog životnog standarda i aktivno suočavanje sa klimatskim promjenama".
Širi bezbjednosni kontekst
Međutim, Peking možda ima i druge prioritete. Ovaj infrastrukturni poduhvat dolazi u trenutku kada Si Đinping nastoji da ojača nacionalnu bezbjednost – ne samo obezbjeđivanjem energetskih resursa, već i pojačavanjem kontrole duž spornih granica i u regionima sa etničkim manjinama.
Infrastruktura kao strateški alat
"Ako povežete tačke kineskog infrastrukturnog razvoja na Himalajima, posebno u oblastima gdje Kina graniči sa Indijom duž Tibeta, vidjećete da su ti projekti strateški pozicionirani", rekao je Riši Gupta iz Instituta za politiku Azijskog društva u Nju Delhiju.
"Projekat se uklapa u širi kineski cilj korišćenja prirodnih resursa za učvršćivanje kontrole nad ključnim regionima poput Tibeta i njegovih granica."
(CNN/Mondo)
