Zašto je Amerika ponovo napala Iran i šta to znači za mirovne pregovore?

Obje strane se međusobno optužuju za kršenje memoranduma, kojim je prije tri nedjelje započet proces mirovnih pregovora.

Nakon američkih napada, predsjednik Donald Tramp rekao je novinarima na samitu NATO-a u Ankari da smatra da je "memorandum o razumijevanju sa Iranom završen".

Iako bi možda dozvolio nastavak mirovnih pregovora, ocijenio je da bi oni bili "gubljenje vremena".

Cijena nafte Brent porasla je za 6 odsto na 78 dolara po barelu, dok su evropske akcije pale za 1,6 odsto nakon njegovih izjava. Dolar je ojačao, a prinosi na državne obveznice porasli su, dok su investitori procenjivali rizik od ponovnog jačanja inflacije.

Novi napadi na Iran dogodili su se usljed mirovnih pregovora i tokom višednevne sahrane iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji je poginuo još u prvim minutima rata, u februaru. Ovo su najveći takvi napadi od aprila, kada su obje strane prvobitno pristale na razgovore o prekidu vatre.

Iranski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) saopštio je da je napao američke ciljeve u susednim zemljama, pa su se u srijedu ujutru oglasile sirene u Bahreinu i Kuvajtu.

Obje strane se međusobno optužuju za kršenje memoranduma, kojim je pre tri nedjelje započet proces mirovnih pregovora.

Šta se dogodilo na Bliskom istoku?

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da je u srijedu po lokalnom vremenu izvela napade na više od 80 ciljeva u Iranu.

"Sinoć smo veoma snažno napali vrlo opasne ljude iz Irana. Oni su bolesni, nešto s njima nije u redu", poručio je Tramp.

Prema CENTCOM-u, Iran je napao tri broda: tanker M/T Al Rekajat pod zastavom Maršalskih Ostrva, M/T Vedijan pod saudijskom zastavom i M/T Cyprus Prosperity pod zastavom Liberije, za koje se vjeruje da su plovili blizu obale Omana.

Iran je naložio svim brodovima da se kreću kroz moreuz prema njegovoj "bezbjednoj ruti", koja ih vodi mnogo bliže iranskoj obali. Lokalna televizija je prenijela da su brodovi ignorisali upozorenja iranskih snaga da promijene kurs.

Kao odgovor na pucnjavu na tankere, CENTCOM je naveo da su američke snage gađale iranske sisteme protivvazdušne odbrane, komandne i kontrolne mreže, obalske radare, kapacitete za protivbrodske rakete, kao i više od 60 manjih plovila IRGC-a u i oko moreuza, kako bi umanjile sposobnost Irana da nastavi napade na međunarodnu trgovinu.

SAD su takođe ponovo uvele sankcije Iranu kao odgovor na napade na tankere.

CENTCOM je upozorio da su mogući novi napadi ukoliko Iran nastavi da djeluje "van dogovora". Memorandum predviđa, između ostalog, da Iran treba da omogući slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz najmanje 60 dana tokom trajanja pregovora.

Izvor: Shutterstock

Analitičar iz Teherana, Hosein Rojvaran, rekao je da su tankeri možda bili meta jer su ušli u područje gdje su iranske ekipe uklanjale mine.

"Područje kod Omana vjerovatno je puno mina", rekao je Rojvaran.

Koje lokacije u Iranu su pogođene?

Iranski mediji su javili da su zabilježene eksplozije u južnom lučkom gradu Siriku, gdje su projektili pogodili komercijalne i ribarske dokove. Više ljudi je povrijeđeno, ali tačan broj žrtava nije poznat.

Gađano je i strateški važno ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, kao i u područja blizu luke Bandar Abas.

Dvije vojne baze u južnoj provinciji Bušer pogođene su projektilima, ali za sada nema izvještaja o poginulima ili povrijeđenima.

Koje su još mjere SAD preduzele?

SAD su ponovo uvele sankcije na iransku naftu iako su ih prethodno privremeno ublažile zbog energetske krize koja je nastala zatvaranjem moreuza.

Kako je Iran reagovao?

IRGC je saopštio da je izveo odmazdu na 85 američkih vojnih ciljeva u Bahreinu i Kuvajtu.

Iransko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je američke napade kao grubo kršenje memoranduma i međunarodnog prava.

Naveli su da će Iran braniti svoj teritorijalni integritet i bezbjednost i "gađati izvor agresije".

Predsjednik parlamenta, Mohamed Galibaf, rekao je da američki potezi predstavljaju "velika kršenja sporazuma", dodajući da je era zastrašivanja završena.

"Nećemo popustiti", istakao je.

Izvor: Shutterstock

Ministar spoljnih poslova, Abas Aragči, izjavio je da su američki napadi poništili ključne elemente mirovnog sporazuma.

Šta se dešava sa mirovnim pregovorima SAD i Irana?

Pregovori su sada neizvjesni.

Tramp je rekao da smatra da je sporazum "završen", iako bi pregovori mogli formalno da se nastave.

Sporazum je predviđao prekid borbi i obnovu slobodne plovidbe kroz moreuz, uz ublažavanje sankcija.

Kako su reagovale druge zemlje?

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, podržao je američke poteze, ocijenivši da su opravdani.

Zalivske zemlje, uključujući Kuvajt, Katar i Oman, osudile su iranske napade kao kršenje suvereniteta i međunarodnog prava.

Ujedinjeni Arapski Emirati ocijenili su da Iran podriva stabilnost regiona, dok je Egipat pozvao na uzdržanost i smirivanje tenzija.

Izvor: Shutterstock

Šta slijedi?

Analitičari smatraju da obje strane možda žele da izbjegnu potpunu eskalaciju.

Postoji mogućnost da Iran provocira SAD u osetljivom trenutku, ali i da obe strane pokušavaju da dobiju na vremenu za pregovore.

"Da li će ovo voditi ka miru ili ratu - vjerovatno je da će obe strane pokušati da smanje tenzije", ocijenjuju analitičari, prenosi Al Jazeera.

(EUpravo zato/Al Jazeera)