Obama: Najbolje vrijeme za Ameriku tek dolazi

Američki predsjednik Barak Obama osvojio je drugi četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući, pošto je na izborima, u neizvjesnoj trci, pobijedio kandidata Republikanske partije Mita Romnija, javio je
jutros AP.

Obama je trijumfovao uprkos lošem stanju američke ekonomije i visokoj stopi nezaposlenosti.

Novi mandat je Obama obezbijedio pobjedama u Ohaju, Ajovi, Nju Hempšajru i Koloradu, u četiri od devet američkih država presudnih za izbor predsjednika SAD, gdje su on i Romni potrošili gotovo milijardu dolara na televizijske reklame.

Predsjednik je izabran na osnovu elektorskih glasova u svakoj pojedinačnoj američkoj državi, a ne na osnovu broja glasova građana sa biračkim pravom, zbog čega je značajno devet država u kojima ni Republikanska, ni Obamina Demokratska partija nisu imale zagarantovanu pobjedu.

Obama je oko jedan ujutro po američkom vremenu došao u MekKormik centar u Čikagu, gdje su ga pristalice dočekale višeminutnim aplauzom i povicima “Još četiri godine”.

Obraćajući se okupljenima, predsjednik Amerike je istakao da su izbori vratili duh i vjeru da svi mogu da ispune svoje pojedinačne snove.

"Znamo u našim srcima da za Ameriku najbolje tek dolazi. Hvala svima koji su glasali. Bez obzira da li ste glasali za mene ili Romnija, vi ste izneli vaš glas", kazao je Obama.

On je čestitao sam Romniju na snažnoj kampanji, rekavši da je borba između njih dvojice bila oštra, ali samo zato što vole svoju zemlju.

"Namjeravam da se u narednim nedjeljama vidim sa Romnijem da vidimo kako da pokrenemo zemlju naprijed", rekao je izabrani predsjednik Amerike.

Prema njegovim riječima, američka ekonomija se oporavlja, a decenija ratovanja se završava.

"Mi želimo naciju koju poštuju i vole u svijetu i vjerujemo u tolerantnu Ameriku, otvorenu za imigrante", dodao je Obama.

Inauguracija predsjednika SAD održaće se 20. januara 2013. godine u Vašingtonu.

Novoizabarani američki predsjednik moraće i u novom mandatu da se suoči sa podijeljenim Kongresom, s obzirom da su demokrate zadržale kontrolu nad Senatom, a republikanci nad Predstavničkim domom.

Demokrate, koje su pred izbore morale da odbrane više poslaničkih mjesta bile su viđene kao ranjivija politička partija u Senatu, gdje se od ukupno 100 mjesta glasalo o 33.

Dva republikanska kandidata u državama Misuri i Indijana, koja su tokom kampanje imala suviše eksplozivne opaske o silovanju i abortusu izgubila su, međutim borbu za poslaničke stolice, dok je jedan republikanac u liberalnom Masačusetsu ostao bez svog mjesta u Senatu, javila je agencija Asošijejted pres.

Republikanci su, takođe, izgubili svoju poslaničko mjesto u državi Mejn, u kojoj je pobijedio nezavisni kandidat blizak demokratama.

Demokrate su, tako, zadržale njihovu neznatnu nadmoć u Senatu, iako je republikanski kandidat uspio da preuzme demokratsku poslaničku stolicu u državi Nebraska. Demokrate bi poslije ovih izbora u Senatu trebalo da imaju 53 mjesta, a republikanci 47.

Kako je javio AP, republikanci su na dobrom putu da zadrže prilično ubjedljivu većinu u drugom domu Kongresa - Predstavničkom domu, što znači da će Obama u drugom mandatu imati problema sa sprovođenjem bilo kakvih ambicioznijih prijedloga zakona.

Glasalo se o svih 435 poslaničkih mjesta u Predstavničkom domu, gdje su republikanci zadržali kontrolu, uprkos nekoliko pobjeda demokrata.

S druge strane, kontrola demokrata nad Senatom će im stvoriti zaštitu od republikanskih pokušaja da onemoguće sprovođenje ranijih Obaminih zakonskih prijedloga, kao što je reforma zdravstvene zaštite, koja će u potpunosti stupiti na snagu 2014. godine.

KO JE BARAK OBAMA

Prvi američki predsjednik afro-američkog porijekla je rođen u Honoluluu, na Havajima, 4. avgusta 1961. godine, kao dijete Kenijca i Amerikanke, a veći dio djetinjstva proveo je na Havajima.

Pojedini mediji pisali su da je, međutim, rođen u Keniji. Biografski podaci se slažu u tome da je nekoliko godina živio u Indoneziji.

Prije nego što se u svojoj Demokratskoj stranci izborio za kandiduru za predsjednika SAD, on je od 2005. do 2008. godine bio mlađi senator u senatu države Ilinois.

Diplomirao je političke nauke na univerzitetu Kolumbija, a pravo na Harvardu. Politikom se bavi od 1992. godine, kada se istakao organizacijom registracije afroameričkih birača u biračke spiskove, kada se pozivu odazvalo preko 150.000 osoba. U to vrijeme, kao i godinama kasnije radio je kao advokat, a kasnije i kao univerzitetski profesor.

Obama je 2003. godine počeo kampanju za ulazak u američki senat. Zajedno sa Džesijem Džejmsom učestvovao je u to vrijeme na antiratnim protestima i kritikovao "glupi rat" protiv Iraka. Tada je većina njegovih partijskih kolega i javnosti odobravala ratnu politiku Džordža Buša.

U Obaminom prvom predsjedničkom mandatu rat u Iraku je okončan, u drugoj polovini 2010. godine.

On je tokom prvog predsjedničkog mandata, 2009. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.

Za predsjednika SAD je izabran glasovima elektora u decembru 2008, zakletvu je položio 20. januara 2009. ali je zbog greške predsjednika Vrhovnog suda, polaganje zakletve ponovljeno narednog dana.

Iako pripada hrišćanskoj religiji, ankete su pokazivale da ga petina sugrađana vidi kao muslimana, što se povećava iz godine u godinu. Oko trećine Amerikanaca smatra da je hrišćanin, dok 40 odsto kaže da ne zna predsjednikovu vjeroispovijest.

Obama se tokom prvog mandata i u predizbornoj kampanji za drugi zalagao za manje poreze, stimulisanje potrošnje kako bi ojačala ekonomija i povećanje poreza za bogate.

On je pobornik toga da svi koji govore engleski i plaćaju porez dobiju državljanstvo, ali i za kažnjavanje onih koji zapošljavaju ilegalne doseljenike.

Protivnik je ratova, ali je izjavio da bi, ukoliko bi se sukob u Avganistanu proširio na susjedni Pakistan, preduzeo napad bez odobrenja Kongresa, ali uz neophodnu saglasnost Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

On je 2010. uveo izmjene zdravstvenog sistema, s ciljem da pojeftini zdravstvena zaštita, da budu pružane bolje zdravstvene usluge i da se obezbijedi osiguranje za više od 46 miliona Amerikanaca koji nisu uživali to pravo.

Prošle godine je objavljeno da Obama u Bijeloj kući ima mini-pivaru. Američki predsjednik nikad nije krio ljubav prema pivu.

Oženjen je Mišel Obamom, žive u skladnom braku i imaju dvije ćerke, od 14 i 11 godina.

O svom privatnom životu i nedostatku slobodnog vremena izjavio je: "Dođu dani kada bih samo želio da se šetam kroz park, među ljudima, da sam nepoznat i da me ne prepoznaju".

To je rekao u neformalnom razgovoru sa urednicima više američkih listova, kada je kazao i da mu se sviđa život u Bijeloj kući, dodavši da zbog toga što ne može da ide u šetnje, često igra golf.

(MONDO/agencije, foto: Beta/AP)