Najmanje 32 osobe povrijeđene su kada je brazilska policija upotrebila suzavac i gumene metke da bi rasturila demonstracije seljaka bezemljaša.
Asošijeted pres prenio je tvrdnju vlasti da je povređeno 30 policajaca.
U akciji protesta koji je organizovao pokret brazilskih seljaka-bezemljaša, učestvovalo je najmanje 15.000 ljudi, navodi Frans pres, prenoseći tvrdnju predstavnika demonstranata da je najmanje dvoje učesnika protesta povrijeđeno.
"Kada je policija vidjela da uzimamo materijal iz autobusa (za postavljanje barikade) krenula je na nas gasom i svim drugim", rekao je neimenovani predstavnik demonstranata.
Protestni marš počeo je mirno ali je sukob sa policijom počeo kako su se približili predsjedničkoj palati.
Predsjednica Dilma Rusef nije bila u zgradi.
Zbog obima protesta, brazilski Vrhovni sud koji se nalazi kod trga gdje je protest održavan, otkazao je zasjedanje, navodi francuska agencija.
Prema izjavi predstavnika suda, nije postojala namjera demonstranata da uđu u zgradu, ali je obezbjeđenje preporučilo otkazivanje sjednice zbog broja demonstranata.
AP, međutim, izvještava da je grupa demonstranata pokušala da uđe u zgradu, kao i da je policija rastjerivala demonstrante koji su blokirali glavne puteve i pokušali da uđu u vladinu zgradu, kao i da su oni uzvraćali policiji kamenicama i komadima drveća.
Poslije sukoba s policijom, demonstranti su se udaljili i otišli prema obližnjoj zgradi Kongresa.
Među demonstrantima su bili poljoprivredni radnici koji obilježavaju 30 godina od osnivanja Pokreta seljaka-bezemljaša (Movimento dos Trabalhadores Sem Terra, MST), jednog od najvećih u svijetu.
Pokret decenijama zahtijeva od vlada obuhvatnu zemljišnu reformu i dodjeljivanje neiskorišćenog zemljišta poljoprivrednicima, a razočaran je sporim napretkom koji je načinjen.
AP navodi da je po brazilskom ustavu iz 1988. moguće eksproprisati neiskorišćeno zemljište uz nadoknadu vlasniku.
Agrarna reforma je "vruća tema" u jednoj od najvećih agrarnih sila u svijetu, gdje približno 3,5 odsto veleposjednika kontroliše polovinu obradivog zemljišta.
Lideri seljaka-bezemljaša nadali su se da će se stanje promijeniti po dolasku na vlast ljevičarske Radničke partije 2003, budući da je ta stranka sa aktivistima te grupe imala snažne veze.
Međutim, oni kritikuju Rusefovu, tvrdeći da je usporila tempo dodjele neiskorišćenog zemljišta.
Lideri seljaka navode da je od dolaska Rusefove na vlast 1. januara 2011, samo 4.700 porodica dobilo od vlade zemlju, za šta tvrde da je najmanje tokom mandata jednog predsjednika od povratka demokratiji u Brazilu.
(Tanjug, Foto: AP Photo/Eraldo Peres/Beta)