Zapadnjaci i Rusi će nastaviti pregovore o ukrajinskoj krizi da bi pokušali da utvrde plan za okončanje krize.
Poslije sastanka u Parizu, šefovi ruske i američke diplomatije su u srijedu kasno uveče rekli da su se složili da narednih dana nastave razgovor.
Sergej Lavrov je pomenuo potrebu da se razmotri "kako pomoći stabilizovanje i normalizaciju stanja, i prevazilaženje krize", dok je Džon Keri predvidio "intenzivne razgovore" narednih dana.
Lavrov je poslije sastanka sa svojim američkim kolegom Džonom Kerijem rekao da su se "saglasili da pomognu Ukrajincima da sprovedu sporazume (zaključene u Kijevu) 21. februara".
Ti sporazumi predviđaju osnivanje vlade nacionalnog jedinstva, povratak na Ustav iz 2004. i prijevremene predsjedničke izbore.
Po jednom američkom diplomati, Keri je tražio od Lavrova da Rusija i Ukrajina "direktno razgovaraju", iako predsjednik Rusije Vladimir Putin odbija da, kao ukrajinskog predsjednika, prizna bilo koga osim Viktora Janukoviča koji je svrgnut 22. februara.
Putin je u srijedu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao telefonom o "scenarijima" za "normalizaciju" stanja u Ukrajini, saopštio je Kremlj koji naglašava da je Merkel tražila razgovor s Putinom.
U Parizu, međutim, nije došlo do sastanka koji su očekivali Zapadnjaci: Sergeja Lavrova i njegovog ukrajinskog kolege Andrija Dečice.
Po diplomatskim izvorima, Lavrov je odbio taj sastanak, te je Dečica otputovao iz Francuske.
Zapadnjaci su povećali pritisak na Rusiju da bi došlo do "deeskalacije" ukrajinske krize prije vanrednog samita EU u Briselu u četvrtak gdje su se obavezali da će odlučiti da zavedu sankcije
ukoliko Moskva ne bude fleksibilna u odnosu na krizu u Ukrajini.
NATO je već u srijedu najavio jačanje saradnje sa Ukrajinom, uz otkazivanje saradnje s Rusijom, a Sjedinjene Države su najavile da će pojačati zajedničke vazduhoplovne vježbe s Poljskom i povećati svoje vojno učešće u zaštiti vazdušnog prostora baltičkih zemalja.
Evropljani su uoči vanrednog samita EU predstavili masivan plan pomoći od 11 milijardi evra Ukrajini.
Ruske snage su u srijedu upale u strateški važnu raketnu bazu u mjestu Fiolent na Krimu, što je povećalo napetost.
Poslije nekoliko dana mirne konfrontacije jer su ruske snage bile zadovoljne pošto su opkolile kasarne i baze, taj upad je korak dublje u krizu.
Izvan Krima, napetosti ima u Donjecku, području ruskog stanovništva u istočnoj Ukrajini.
Oko 16.000 ruskih vojnika, uključujući 5.000 koji su stigli posljednjih dana, zauzelo je Krim gdje su najvažnije baze ratnih brodova, kasarne, i državne zgrade.
(MONDO, Foto: Beta/AP, Kevin Lamarque)