Krimski parlament proglasio je danas nezavisnost tog poulostrva.
Internet su preplavile fotografije i snimci gomilanja trupa i borbene tehnike ruske i ukrajinske vojske u tom regionu. U tihi sukob se uključio i NATO.
Sve to se dešava pet dana pred zakazani referendum o statusu Krima, uprkos zvaničnoj retorici koja poziva na pregovore.
Nakon prvobitne pasivnosti, pojavile su se fotografije i video snimci velikih pokreta ukrajinske vojske iz zapadnih dijelova zemlje prema Krimu.
Prvo je zabilježen pokret 80. Vazdušno-desantnog puka iz Lavova, jednog diviziona raketnog sistema PVO Buk M-1 iz Hersona i jednog puka samohodne artiljerije iz Berdičeva.
Takođe su primijećeni elementi 28. i 72. mehanizovane brigade iz Odese i Bele Crkve, kao i 95. Vazdušno-desantne brigade iz Žitomira i 79. Vazdušno-desantne brigade iz Mikolajeva.
Sve češće se pojavljuju i fotografije lovačkih aviona ukrajinske avijacije Mig-29 naoružanih raketama R-73 i R-27 za vođenje vazdušne borbe na malim i srednjim daljinama.
Sa ruske strane, u pograničnom gradu Rostovu na Donu, primijećen je pokret velike tenkovske jedinice opremljene tenkovima T-90 i T-72, dok su u vazduhu iznad avio baze Novofedorivka na Krimu primećeni ruski jurišni helikopteri Mi-35.
Nakon najava da će se ka Krimu uputiti i američki brodovi, zabilježen je pokret i jednog ruskog protivbrodskog raketnog sistema K-300 Bastion.
Riječ je o novom sistemu, dometa oko 300 kilometara, za koji se do sada pretpostavljalo da je bio stacioniran jedino na Kurilskom ostrvima, na Dalekom istoku Rusije.
Na sajtu postoje satelitski i špijunski snimci za koje se tvrdi da su napravljeni u bazi Borisoglebsk u Voronježu.
Na jednom snimku napravljenom početkom mjeseca na stajanci tog aerodroma snimljena su dva strategijska supersonična bombardera Tupoljev Tu-22M3, da bi nakon par dana bio napravljen snimak na kojem se vidi 30-ak aviona tog tipa.
Avion Tu-22M3, koji ima mogućnost nošenja nuklearnog naoružanja, inače je stacioniran na aerodromu Borisoglebsk, koji se koristi kao školski centar.
U ciklus gomilanja naoružanja danas se uključio i NATO koji je najavio da će uputiti svoje osmatračke avione "avaks" da lete iznad Poljske i Rumunije, kako bi pratili krizu u susjednoj Ukrajini.
Kako je saopšteno iz zapadne vojne alijanse, NATO je poslao leteće radarske sisteme E-3 Avaks, kako bi se intenzivirao rad na procjeni mogućih pretnji po taj savez od nestabilne situacije u Ukrajini.
NATO je odluku o slanju "avaksa" donio pošto su američki ratni avioni raspoređeni u zemljama istočne Evrope koje se graniče sa Rusijom, poput Poljske i Litvanije.
SAD su u Litvaniju poslale dodatnih šest lovaca F-15, koji su se pridružili odjeljenju od četiri aviona tog tipa koji su ranije već bili u toj zemlji. U Poljsku je poslata eskadrila od 12 lovaca F-16, ali se navodi da je u pitanju ranije dogovorena vežba.
Ranije je u Norveškoj počela vojna vježba "Hladni odgovor" u kojoj učestvuje oko 16.000 pripadnika NATO-a. Kako kažu u Sjevernoatlantskom savezu, riječ je o ranije pripremljenoj vježbi koja za cilj ima uvježbavanje snaga u zimskim uslovima.
Referendum o statusu Krima biće održan u nedjelju, 16. marta.
Parlamentarci Krima usvojili Deklaraciju o nezavisnosti
Parlamentarci Autonomne Republike Krim usvojili su Deklaraciju o nezavisnosti Krima koja je potrebna za sudske postupke kao dio ulaska ukrajinskog poluostrva u sastav Rusiji i od značaja za prestojeći referendum, javila je danas ukrajinska novinska agencija Interfaks.
"Veoma važan dokument - Deklaracija o nezavisnosti - usvojen je tokom sjednice. Ovaj dokument je potreban za sudske postupke, kao dio pristupa Krima Rusiji, kao i za referendum o Krimu", rekao je portparol zakonodavnog tijela Krima, prenio je Radio Glas Rusije.
U donjem domu ruskog parlamenta - Dumi, danas će poslanici raspravljati o prijedlogu zakona kojim bi bilo omogućeno da se ukrajinski autonomni region Krim pridruži Rusiji, izjavio je poslanik vladajuće stranke Ujedinjenja Rusija Vjaćesla Nikonov.
VIDEO
On je rekao da će se o tom prijedlogu zakona raspravljati i vjerovatno predlagati amandmani do 17. marta, a o njemu će se glasati 21. marta, preneo je "Glas Rusije".
Prijedlog zakona sadrži opis procedure pridruživanja subjekata Ruskoj federaciji. Stranka lijevog centra, Pravedna Rusija, predlaže da se novi subjekti primaju u sastav države na osnovu rezultata referenduma koji bi bio održan u tom regionu, u slučaju da na tom području nema funkcionalne suverene vlasti, kao i u slučaju da ne bude postignut dogovor na međunarodnom nivou.
(Tekst i foto: Beta)