Predsjednik prelazne ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk, optužio je danas Rusiju za sprovođenje vojne agresije.
Arsenij Jacenjuk je u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija rekao i da je uvjeren da Rusija ne želi rat i i pozvao Moskvu da uzme u obzir volju naroda i vrati se dijalogu s Ukrajinom.
"Ako bismo počeli prave pregovore s Rusijom, vjerujem da bismo mogli da postanemo bliski partneri", ocijenio je Jacenjuk.
On je dodao i da je Ukrajina 1994. odustala od svog, trećeg u svijetu, nuklearnog arsenala, u zamjenu za svoju nezavisnost i teritorijalni integritet, prenio je AP.
Jacenjuk je, kako je prenio AFP, rekao i da je neširenje nuklearnog oružja u opasnosti ukoliko njegova zemlja i Rusija ne uspiju da riješe krizu.
Jacenjuk je upozorio da, ukloliko rusija ne pristane na realni dijalog, ta kriza može potkopati globalnu bezbjednosti i neširenje nuklearnog oružja.
"Poslije ovakvih akcija biće vrlo teško ubijediti ikoga na svetu da ne treba imati nuklearno oružje", rekao je on.
Američka ambasadorka u Ujedinjenim nacijama Samanta Pauer izjavila je danas da se na Krimu nalazi više od 20.000 ruskih vojnika, prije referenduma u nedjelju na kome birači te autonomne republike u Ukrajini odlučuju o ujedinjenju sa Rusijom.
Pauer je u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija rekla da SAD i druge države "pozivaju na suspendovanje referenduma, koji ne može da bude smatran legitimnim, posebno u svjetlu strane vojne intervencije".
Američka ambasadorka je poručila da "ruske snage moraju da se vrate u svoje baze", prenio je AP.
SAD predlažu rezoluciju Savjeta bezbjednosti o krizi na Krimu, kazala je Pauer i dodala da "Rusija mora da želi diplomatsko rješenje".
Britanski ambasador u UN Mark Lajal Grant je rekao da "slobodan i pošten referendum nikako ne može biti održan tamo gde birači glasaju na nišanu oružja".
Ovo je šesta sjednica Savjeta bezbjednosti UN posvećena situaciji u Ukrajini u poslednjih 12 dana, ali nijedna nije okončana konkretnim dogovorom ili akcijom.
Neimenovani diplomata pri UN je ranije danas izjavio da se u Savjetu bezbjednosti UN razmatra moguća rezolucija, kojom bi bili potvrđeni ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, a odnosila bi se i na referendum o prisajedinjenju Krima Rusiji, zakazan za 16. mart.
Cilj rezolucije je, kako je rekao, "da pokaže oštro protivljenje najmoćnijeg tijela UN preuzimanju proruskog Krima od strane Rusije", iako je izvjesno da će sama Rusija, koja je stalna članica Saveta bezbednosti, uložiti veto na bilo kakvu sličnu rezoluciju, prenosi AP.
Vrhovna rada Ukrajine obratila se danas Ujedinjenim nacijama sa pozivom da reaguju na "faktički neizazvani akt agresije Rusije protiv Ukrajine i njenog pokušaja da anektira dio suverene države", javile su agencije.
"Uprkos uzdržanosti i umjerenosti organa državne vlasti Ukrajine i njenih oružanih snaga, situacija na teritoriji Autonomne Republike Krim nastavlja naglo da se pogoršava zbog aktivnosti Oružanih snaga i Crnomorske flote Rusije, bez obzira na sve pokušaje da se mirno riješi konflikt", navela je ukrajinska skupština u rezoluciji za koju je glasalo 250 poslanika, prenijela je agencija Ukrinform.
Podsjećajući da je Ukrajina jedna od država osnivača UN, ukrajinski poslanici pozvali su Svjetsku organizaciju da hitno razmotri situaciju na Krimu, a naglašeno je da u skladu sa Poveljom UN (članom 51, pravom na samoodbranu) Ukrajina "zadržava pravo da se u slučaju neophodnosi obrati bilo kojoj zemlji ili regionalnom sistemu kolektivne bezbjednosti za pomoć u obnovi njenog suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti".
Skupština Krima usvojila je 11. marta Deklaraciju o nezavisnosti Krima, uključujući Sevastopolj, grad sa specijalnim statusom, u skladu sa kojom će u slučaju da na referendumu 16. marta većina stanovnika glasa za ulazak u sastav Rusije, Krim biti proglašen nezavisnom i suvjerenom državom.
Krim će se u slučaju takvog rezultata glasanja obratiti Rusiji sa prijedlogom o prijemu u sastav Ruske Federacije na osnovu međunarodnog ugovora, kao novi subjekt federacije.
Ukrajinska agencija prenijela je da je Rada u Kijevu, takođe usvojila rezoluciju kojom je potvrdila kurs Ukrajine ka integraciji u Evropsku uniju.
Rezolucijom se vršiocu dužnosti šefa države i predsjedniku Rade Aleksandru Turčinovu preporučuje da pozove EU da "neodložno primijeni sve postojeće poluge uticaja prema Rusiji u vezi sa njenim aktivnostima usmjerenim protiv mira, suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine".
Takođe se preporučuje da premijer Arsenij Jacenjuk dobije ovlašćenja da što je prije moguće zaključi u ime Ukrajine Sporazum o pridruživanju sa Unijom.
U sukobi u Donjecku jedan mrtav
Jedna osoba je danas poginula, a 16 povrijeđeno u sukobima proruskih i proukrajinskih pristalica tokom održavanja istovremenih mitinga u Donjecku, na istoku Ukrajine. Pozivajući se na zdravstvene službe, agencija AFP je prenela da je žrtva 22-godišnji mladić koji je izboden na smrt i da je u pitanju učesnik mitinga na kom su se okupile pristalice Kijeva. Sukobi su izbili kada su proruski demonstranti probili policijski kordon koji je okružio učesnike mitinga koji se zalažu za integritet Ukrajine. Kako je prenijela Raša tudej, tokom sukoba korišćene su i dimne bombe.
Ruske avio-kompanije zaobilaze vazdušni prostor Ukrajine
Ruske avio-kompanije "Aeroflot" i "S7" promijenile su maršrute svojih letova na južnim pravcima i mimoilaze vazdušni prostor Ukrajine, javio je Itar-Tas s.
"Avio-kompanije imaju pravo za svoje letove da biraju bilo koje maršrute (...) U datom slučaju kompanija je donela odluku o promjeni maršruta zaobilazeći kontinentalni dio Ukrajine radi osiguranja njihove bezbednosti zbog situacije u Ukrajini", rekao je predstavnik Aeroflota.
Prema podacima servisa "Flajt radar24" (Flight Radar24), koji omogućava praćenje pozicija aviona u vazduhu, dva leta kompanije - SU 2441 Antalija-Moskva i SU 2137 Istanbul-Moskva lete po produženoj maršruti zaobilazeći teritoriju Ukrajine, kao i let SU 1821 na liniji Simferopolj-Moskva.
Predstavnik Aeroflota rekao je da ovakva izmjena povećava trajanje leta približno za 30 minuta, navodi Itar-Tas s.
Zaobilaze Ukrajinu i letovi vazduhoplovne kompanije S7 za Anapu kod Sočija i za Simferopolj na Krimu.
Predstavnici te kompanije uzdržali su se od detaljnijih komentara, navodi ruska agencija.
Linije drugih avio-kompanija za sada idu uobičajenom maršrutom, između ostalog "VIM-Avia" od Moskve do najjužnijeg izraelskog grada Ejlata letela je nad teritorijom Ukrajine, kao i "Jamal" sa letom iz Antalije za Moskvu.
"Glas Rusije" prenosi da su izmijenjenim trasama letjeli i avioni "Transaera", "Nordvinda" (NordWind) i neki strani prevoznici, uključujući "Turkiš erlajnz" (Turkish Airlines).
Pozivajući se na izvore, ruski radio navodi da prevoznici prate preporuke ruskih vlasti zaduženih za vazdušni saobraćaj.
Putin: Rusija nije izazvala krizu na Krimu
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija nije izazvala krizu na Krimu, javio je AP. Obraćajući se zvanicnicima Paraolimpijske asocijacije u Sočiju, predsjednik Rusije je rekao da "Rusija nije inicirala, niti je izazvala teške okolnosti sa kojima ste svi upoznati", misleći na krizu u Ukrajini. On se zahvalio zvaničnicima Paraolimpijske asocijacije što su "ostali van politike".
(MONDO/agencije, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)