Premijer regionalne vlade Krima, Sergej Aksjonov, rekao je danas da će Krimu biti potrebno godinu dana da potpuno pređe u nadležnost Rusije.
Za godinu dana, Krim će moći da u potpunosti koristi beneficije od Rusije, rekao je Aksjonov na konferenciji za novinare.
Aksjonov je ocijenio i da će većina Krimljana, na referendumu 16. marta, glasati za pripajanje Rusiji i dodao da vlasti neće proganjati svoje protivnike, prenio je Itar-Tas s.
Komentarišući usvajanje zakonodavnog akta o pripajanju Krima Rusiji, Aksjonov je rekao da će on biti odobren sljedeće sedmice.
Aksjonov je, takođe, pozvao građane istočne Ukrajine, ruskog govornog područja, da održe sopstveni referendum za prelazak pod vlast Kremlja.
I dok na samom Krimu uveliko planiraju pripajanje Rusiji,u Londonu su nastavljeni razgovori Rusije i SAD oko situacije u Ukrajini.
"Rusija ne planira da izvrši invaziju na jugoistočnu Ukrajinu, ali Moskva će poštovati rezultat referenduma o statusu Krima koji se održava u nedjelju", izjavio je danas u Londonu šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poslije razgovora sa američkim kolegom Džonom Kerijem.
Kako su prenijele agencije, šef ruske diplomatije je poslije razgovora sa američkim državnim sekretarom rekao da nisu prevaziđena neslaganja Moskve i Vašingtona kada je riječ o situaciji na Krimu.
Poslije višečasovnih razgovora sa Kerijem, Lavrov je novinarima rekao da "nema zajedničke" vizije Rusije i SAD po pitanju Ukrajine.
Da će o Krimu odlučiti građani te dosad autonomsne republike u okviru Ukrajine ponovio je i ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Ki-Munom.
"Vladimir Putin je istakao da je odluka o održavanju referenduma potpuno u skladu sa normama međunarodnog prava i Povelje UN", saopštio je Kremlj, a prenosi AFP.
Zapad svakako ne gleda blagonaklono na razvoj "ukrajinske krize" u rusku korist.
Evropska unija sastavila je spisak sa imenima 120 do 130 ruskih državljana kojima bi mogla da budu zabranjena putovanja u EU i zamrznuta imovina zbog njihove uloge u krizi u Ukrajini, ali će konačna lista biti utvrđena u nedjelju.
Evropski zvaničnici rekli su danas agenciji Rojters da na spisku na pet strana visoki zvaničnici vojske i političkog establišmenta Rusije, da je on sastavljen uz pomoć diplomata koje poznaju prilike u Moskvi, a sada je na razmatranju u Briselu.
Ambasadori EU sastali su se danas kako bi razgovarali o tim imenima, a odluka od primjeni spiska mogla bi u zavisnosti od razvoja situacije da bude doneta u ponedjeljak, kada je zakazan i sastanak šefova diplomatija EU, prenijele su agencije.
Njemački tabloid Bild objavio je danas, ne navodeći izvore, da su na listi ministar odbrane Sergej Šojgu, šef tajne službe Aleksandar Bortnikov, načelnik generalštaba Sergej Ivanov, potpredsjednik vlade Sergej Rogozin, šef ruskog Saveta bezbjednosti Nikolaj Patrušev, admiral Aleksandar Vitko, političar Vladimir Žirinovski i drugi.
Bild je objavio da su među ruskim zvaničnicima i predsjednici Gasproma Aleksej Miler i naftne kompanije Rosnjeft Igor Sečin, ali su evropske diplomate rekle da takve odluke još nema.
Redovno se oglašava i NATO. Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen saopštio je danas da NATO neće priznati rezultate predstojećeg referenduma na Krimu.
"Takozvani referendum u Autonomnoj Republici Krim koij će se održati u nedjelju predstavlja direktno kršenje ukrajinskog ustava i međunarodnog prava", poručio je Rasmusen u saopštenju za medije.
On je rekao da je to stav predstavnika većine članica Partnerstva za mir, čiji su se ambasadori danas okupili na vanrednom sastanku koji je održan u sjedišstu NATO u Briselu, dijeli ovaj stav o referendumu na kome će se odlučivati o pripajanju Krima Rusiji.
Partnerstvo za mir čini 28 zemalja članica NATO i 22 partnerske zemlje koje uključuju i Rusiju.
Rublja na na Krimu već u aprilu?
Ruska rublja može da bude puštena u opticaj na teritoriji Krima već za dvije nedjelje, rekao je Interfaksu prvi potpredsjednik vlade Krima Rustam Temirgalijev. On je upozorio da su "ukrajinski državni zapisi ponovo blokirali račun republike. Danas je to katastrofalno i zato smo mi stvorili alternativni sistem. Ali bez brzog i efikasnog uvođenja rublje na teritoriju Krima biće teško održati stabilnu finansijsku situaciju, jer Kijev može da ograniči količinu grivni na poluostrvu. Zbog toga je uvođenje rublje pitanje otprilike dvije nedjelje", rekao je Temirgalijev. Već u aprilu žitelji Krima će dobijati plate i penzije u rubljama, a naravno i cijene će biti u rubljama, kazao je on.
Pomoćnik generalnog sekretara UN za ljudska prava Ivan Šimonović izjavio je danas u Kijevu da u Ukrajini nema kršenja ljudskih prava većeg obima koje bi zahtijevalo vojnu akciju.
"Naravno ljudima koji govore ruski, potrebna je zaštita. Ali, nije bilo kršenja ljudskih prava u takvom obimu, tako rasprostarnjenog kršenja koja bi zahtijevalo vojne mjere", rekao je hrvatski diplomata na konferenciji za novinare, prenosi Interfaks Ukrajine.
Šimonović je istakao da, naravno, svi takvi slučajevi treba da budu ispitani podrobno i nepristrasno.
Prema njegovim riječima, o slučajevima ilegalnog hapšenja i progona u stižu izveštaji sa Krima, kao i da tamo dejstvuju naoružani ljudi koji nisu rodom iz tog regiona i čije uniforme su bez oznaka.
Šimonović je naglasio da je u Ukrajini bilo otmica i da je hitno potrebno naći otmičare i otete, a ukazao je i na zabrinutost tatarske etničke zajednice na Krimu.
Zvaničnik UN je rekao da mu je onemogućeno da posjeti Krim, a da je je proruski premijer Krima Sergej Aksjonov odbio da i telefonom razgovara s članovima delegacije UN, prenijele su agencije.
Po Šimonovićevim riječima, on će svakako ostati u Ukrajini do narednog utorka, na zahtjev Generalnog sekretara UN Ban Ki Muna, što pokazuje Banovu zabrinutost.
UKRAJINSKI DESNIČARI GLAVOBOLJA KIJEVA
Nekoliko nedelja nakon što je svrgnut proruski predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, stotine pripadnika radikalne ultradesničarske grupe Desni sektor svojom ekstremističkom retorikom i oružanim prisustvom na ulicama sve više zadaju probleme novim vlastima u Kijevu.
Oni su nastavili da patroliraju centralnim ulicama Kijeva, zauzeli su neke zgrade u prijestonici, a oni radikalniji članovi upali su u kancelarije regionalne vlade, mašući oružjem, zastrašujući službenike.
Ovi desničari se ne zaustavljaju na patroliranju ulicama. Oni žele pravu vlast u vladi, a da bi to postigli Desni sektor pokušava da se transformiše u političku partiju, a njihov lider Dmitro Jaroš planira da se kandiduje za predsjednika u maju, piše AP.
Dok je ruski sud izdao potjernicu za Jarošem zbog optužbi za podsticanje terorizma, što je simboličan potez u znak podrške argumentu Moskve da su "ekstremisti" ukrali vlast u susjednoj Ukrajini, u Kijevu umanjuju značaj ove grupacije.
Pa ipak, ova desničarska organizacija i dalje predstavlja glavobolju za novo ukrajinsko rukovodstvo - svojim oružanim prisustvom na ulicama, ratobornom retorikom i simbolima inspirisanim nacizmom - u trenutku dok Kijev pokušava da prigrli evropske vrijednosti i brzo integriše u EU.
Grupa istovremeno kaže da je spremna da obezbijedi patriote za borbu protiv ruskog vojnog upada i već regrutuje dobrovoljce spremne da se bori protiv Rusije, navodi AP.
Za sebe tvrde da su ukrajinski nacionalisti koji su spremni da žrtvuju svoje vrijeme, slobodu pa i život za dobrobit Ukrajine i Ukrajinaca.
Desni sektor je krovna organizacija koja ujedinjuje nekoliko desničarskih grupa. Pojavila se praktično ni otkuda krajem novembra kada su u Kijevu pokrenuti masovni protesti protiv Janukovičeve odluke da ne potpiše Sporazum o pridruživanju sa EU.
(MONDO, Foto: Beta/AP Photo/Andrew Lubimov)