Brod koji će u daljoj budućnosti prevoziti ljude na nove planete biće jedna vrsta svemirske "Nojeve barke", navode stručnjaci. Ta letjelica biće u vidu ogromne kugle, kilometarskog promjera, ispunjena zemljom.
Naučnici i stručnjaci "Ikarus Interstelara", koji se bavi istraživanjem svemirskih putovanja, započeli su istraživački rad na dizajniranju letjelice koja bi mogla osigurati putovanje kroz svemir koje će potrajati generacijama.
Ta letjelica biće u vidu ogromne kugle, kilometarskog promjera, ispunjena zemljom. U njoj će biti složeni samoodrživi ekosistemi od mikroba preko biljaka i životinja do ljudi.
Čovjek u ovom brodu neće živjeti na površini već u rupama u tlu koje će biti povezane sistemom kanala. Jedan od razloga jeste zaštita od zračenja.
Stanje tla budno će pratiti i programirati brojni senzori i sistemi.
"Moramo razmišljati kako će generacije ljudi preživjeti u svemiru duže vrijeme", ističe Rejčel Armstrong, šef istraživanja u projektu "Persefon" na Univerzitetu "Grinvič".
Do sada su ljudi svemirskim putovanjima pristupali tako što uzmu letjelicu, ubace u nju neke biljke i krenu. Za svemirske brodove kojima će putovati generacije trebaće drugačiji pristup - smatra ona.
Stručnjaci koji rade na svemirskoj "Nojevoj barci" ističu da će prilikom konstrukcije broda trebati riješiti mnoštvo problema, te da će za to biti potrbna iskustva koja tek čekaju nove generacije.
Prije svega, treba osigurati revolucionarni pogon, dovoljno obnovljivih izvora hrane, vode i kiseonika te barem neku simulaciju gravitacije.
Tokom devedeetih godina prošlog vijeka, američke ekipe su, u sklopu projekta "Biosfera 2" u Arizoni, dva puta pokušale da realizuju program samoodrživosti u kojem su uzgajale hranu te reciklirale otpad i vodu.
Ali, misija se suočila sa nizom problema: gladovanjem putnika, padovima nivoa kiseonika, najezdama žohara i mrava, začepljenjima sistema za filtriranje vode, uginulim ribama itd.
Rejčel Armstrong ističe da je moguće da će ljudi "biti prisiljeni da prihvate činjenicu da nisu vrsta koju bi trebalo spašavati".
"Možda ćemo odlučiti da je velika kultura mikroba sve što će svemirski brod moći da ponese. Možda će nam trebati poniznost i intelekt da prihvatimo da nemamo najviše izgleda za preživljavanje", objasnila je ona.
Sličan projekt za prevoz novih generacija Zemljana u svimir 2012. godine pokrenuli su i druge američke organizacije - NASA i Darpa.
Stručnjaci smatraju da će odlučujući korak u razvoju misije "Nojeve barke" biti smanjenje troškova dopremanja tehnologije i tereta u Zemljinu orbitu.
Naime, za putovanja izvan Sunčevog sistema letjelica će biti konstruisana u postrojenjima smještenim u orbiti Zemlje i otuda će biti i lansirana.
Stručnjaci još nisu objavili koja bi katastrofe mogla natjerati ljude da napuste Zemlju i pobjegnu u svemir.
Takođe, nije jasno po kojem bi se ključu birali ljudi koji će se uključiti u misiju osiguravanja preživljavanja naše vrste.
Ali, jasno je da bi koncept kilometarske zemljane kugle mogao omogućiti preživljavanje za 50 do najviše 500 ljudi.
Stručnjaci će morati da odaberu ljude koji su fizički i mentalno raznovrsni, inteligentni i koji raspolažu brojnim vještinama.
Naravno, mnogi ljudi će radije ostati na Zemlji, jer neće svi biti oduševljeni idejom da cijeli život provedu u nekim letećim zemljanim rupama, okruženi inženjerima i naučnicima.
Ta letjelica biće u vidu ogromne kugle, kilometarskog promjera, ispunjena zemljom. U njoj će biti složeni samoodrživi ekosistemi od mikroba preko biljaka i životinja do ljudi.
Čovjek u ovom brodu neće živjeti na površini već u rupama u tlu koje će biti povezane sistemom kanala. Jedan od razloga jeste zaštita od zračenja.
Stanje tla budno će pratiti i programirati brojni senzori i sistemi.
"Moramo razmišljati kako će generacije ljudi preživjeti u svemiru duže vrijeme", ističe Rejčel Armstrong, šef istraživanja u projektu "Persefon" na Univerzitetu "Grinvič".
Do sada su ljudi svemirskim putovanjima pristupali tako što uzmu letjelicu, ubace u nju neke biljke i krenu. Za svemirske brodove kojima će putovati generacije trebaće drugačiji pristup - smatra ona.
Stručnjaci koji rade na svemirskoj "Nojevoj barci" ističu da će prilikom konstrukcije broda trebati riješiti mnoštvo problema, te da će za to biti potrbna iskustva koja tek čekaju nove generacije.
Prije svega, treba osigurati revolucionarni pogon, dovoljno obnovljivih izvora hrane, vode i kiseonika te barem neku simulaciju gravitacije.
Tokom devedeetih godina prošlog vijeka, američke ekipe su, u sklopu projekta "Biosfera 2" u Arizoni, dva puta pokušale da realizuju program samoodrživosti u kojem su uzgajale hranu te reciklirale otpad i vodu.
Ali, misija se suočila sa nizom problema: gladovanjem putnika, padovima nivoa kiseonika, najezdama žohara i mrava, začepljenjima sistema za filtriranje vode, uginulim ribama itd.
Rejčel Armstrong ističe da je moguće da će ljudi "biti prisiljeni da prihvate činjenicu da nisu vrsta koju bi trebalo spašavati".
"Možda ćemo odlučiti da je velika kultura mikroba sve što će svemirski brod moći da ponese. Možda će nam trebati poniznost i intelekt da prihvatimo da nemamo najviše izgleda za preživljavanje", objasnila je ona.
Sličan projekt za prevoz novih generacija Zemljana u svimir 2012. godine pokrenuli su i druge američke organizacije - NASA i Darpa.
Stručnjaci smatraju da će odlučujući korak u razvoju misije "Nojeve barke" biti smanjenje troškova dopremanja tehnologije i tereta u Zemljinu orbitu.
Naime, za putovanja izvan Sunčevog sistema letjelica će biti konstruisana u postrojenjima smještenim u orbiti Zemlje i otuda će biti i lansirana.
Stručnjaci još nisu objavili koja bi katastrofe mogla natjerati ljude da napuste Zemlju i pobjegnu u svemir.
Takođe, nije jasno po kojem bi se ključu birali ljudi koji će se uključiti u misiju osiguravanja preživljavanja naše vrste.
Ali, jasno je da bi koncept kilometarske zemljane kugle mogao omogućiti preživljavanje za 50 do najviše 500 ljudi.
Stručnjaci će morati da odaberu ljude koji su fizički i mentalno raznovrsni, inteligentni i koji raspolažu brojnim vještinama.
Naravno, mnogi ljudi će radije ostati na Zemlji, jer neće svi biti oduševljeni idejom da cijeli život provedu u nekim letećim zemljanim rupama, okruženi inženjerima i naučnicima.