Na sutrašnjem samitu u Briselu ministri EU planiraju dramatične promjene u cilju rješenja migrantske krize, među kojima je i zatvaranje balkanske rute za migrante, navodi austrijski list "Standard".
Na Samitu EU šefovi država i vlada planiraju okončanje ilegalne migracije i, kao prioritet, zaustavljanje politike propuštanja od Grčke do Njemačke, navodi austrijski list "Standard".
Na osnovu dokumenta u koji je list imao uvid, predviđa se da Atina mora odmah da napravi mjesta za 50.000 potencijalnih tražilaca azila, kao i da će Grčka dobiti pomoć EU.
Migranti koji nemaju šanse da dobiju azil trebalo bi u tom slučaju odmah da budu premješteni u Tursku.
Kako list navodi, samit EU i Turske u ponedjeljak u Briselu trebalo bi da donese dramatične promjene u dosadašnjoj politici prema migrantima i izbeglicama.
Iz prijedloga u koji je list imao uvid proizlazi da dosadašnji priliv migranata zahtjeva da ruta preko Zapadnog Balkana bude zatvorena.
"Iregularan talas migracije duž balkanske rute se prekida. Ova ruta je sada zatvorena", piše u izjavi koja bi trebalo da bude usvojena na Samitu, navodi "Standard", a prenosi Sputniknews.com.
Dogovori sa Turskom
Mnoge planirane mjere baziraju se na dogovorima koji treba da se zaključe sa Turskom.
Polazi se od toga da će Turska odmah konstruktivno učestvovati u kontroli spoljne granice u Egejskom moru i one migrante koji ne mogu da dobiju azil u Evropi prihvatiti u sklopu readmisije.
Planiran je poseban sporazum o readmisiji EU sa Turskom, koji treba da stupi na snagu 1. juna.
Prije toga, na osnovu bilateralnih sporazuma, treba da se djeluje iz Grčke.
Takođe, predviđeno je i direktno preseljenje sirijskih izbeglica iz Turske u države EU.
Što se tiče EU, u izjavi se nabraja niz mjera koje narednih nedjelja treba da budu primjenjene.
Kako bi se spriječile posljedice zatvaranja balkanske rute, to jest nagomilavanje hiljada izbjeglica, EU izražava spremnost da pruži svoj maksimum kako bi podržala Grčku u ovom teškom trenutku.
Riječ je o kolektivnoj odgovornosti Unije, koja zahtjeva brzu i efikasnu mobilizaciju svih raspoloživih sredstava, ali i doprinosa zemalja-članica, navodi se u dokumentu.
Hitni plan Evropske komisije
Hitni plan Evropske komisije za humanitarnu pomoć biće podržan od šefova država i vlada EU, a za to je predviđeno 700 miliona evra, od kojih 300 miliona u ovoj godini.
Drugi dio se tiče bezbjednosti, a predviđeno je da Fronteks pod hitno uputi dodatne službenike u Grčku, na granicu Makedonije i Albanije.
Takođe je predviđeno da se obezbjedi funkcionisanje prvih prihvatnih centara, gdje će izbjeglice biti registrovane i pripremane za raspodjelu na države EU.
Do 1. aprila, najkasnije, države-članice EU treba da stave na raspolaganje službenike Fronteksu, a Evropol da pojača borbu protiv krijumčara.
Dogovor sa Samita treba da doprinese da se do kraja godine sve zemlje vrate Šengenu, do kada bi kontrole na granicama unutar Šengena trebalo da postanu prošlost, dodaje se u dokumentu u koji je uvid imao bečki list.