Visoki predstavnik Evropske unije Đosep Borel je ocijenio da će "kriza biblijskih razmjera pogoditi Evropu i svijet" zbog epidemije korona virusa.
Ono što čeka Evropu i svijet kada se (i ako) smiri pandemija korona virusa sigurno je grčevita borba za ekonomski oporavak, a prognoze nisu nimalo ružičaste. Mnogi ekonomski stručnjaci, poput Džefrija Saksa, predviđaju da će kriza trajati "najmanje dvije godine", a Međunarodni monetarni fond je to objasnio slikovito: "Biće gore nego Velika depresija (čuvena ekonomska kriza 30-ih godina prošlog vijeka".
Visoki predstavnik Evropske unije Đosep Borel je u intervjuu španskom listu "Vangvardija" upotrijebio riječi "kriza biblijskih razmjera".
"Zemlje u razvoju će izgubiti sve prihode, budući da je došlo do kraha izvoza, cijene nafte i sirovina, turizam je stao, isto kao i doznake ekonomskih emigranata", naglasio je Borel.
On je istakao da Evropska unija mora da povrati strategijsku samostalnost u ključnim sektorima privrede i da se zbog teške krize mora hitno dogovoriti o stvaranju fonda oporavka evropske privrede jer je, kako je rekao, shvatila "da je đavo odnio šalu".
"Vidjeli smo tek 'uši vuka'. Još nismo svjesni toga kolika nas kriza čeka", upozorio je Borel i predočio da se "mora preispitati globalizacija", navodeći da se dosad mislilo da se time tržište "uvijek opskrbljuje nužnim dobrima uvijek i svuda".
"Ali kad se dogodi raspad i nestašica kao sada, shvatiš da se 90 odsto antibiotika proizvodi u Kini, da Evropa ne pravi ni gram paracetamola i nema zaliha za sučeljavanje sa zdravstvenim krizama", primjetio je Borel i dodao: "Moramo se zaštititi, obnoviti ulogu države".
Visoki zvaničnik EU je dodao i da treba "i bolje urediti upravljanje svjetskim poslovima, a uopšte nije istina to što kažu nacionalisti svih boja da svako sam može bolje".
Borel je ocijenio da je neohodno da se neki proizvodi prave u Evropi, da se proizvodi više raznih artikala sopstvenim kapacitetima i da se povrati vrijednost strategijske autonomije.
I, kako je stavio do znanja, "riječ je o tome da se izgrade instrumenti bezbijednosti, da se smanji zavisnost i izbjegne da druge zemlje preuzmu nadzor nad našim ključnim djelatnostima".
Na pitanje "Vangvardije" da li to znači da je saglasan sa pozivom francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se povrati industrijska samostalnost Evrope i da li predlaže nacionalizaciju preduzeća da bi se privreda spasla od propasti, Borel uzvraća da "nacionalizovati ili dati subvencije mogu biti sporni pojmovi".
Ali, stavlja do znanja da "države moraju dati kapital preduzećima kako bi se izbjegao slom" i dodao da je Francuska je upravo saopštila da će to učiniti sa aviokompanijom Er Frans (Air France)".
"Ne smije se nikako dopustiti ni da slom vrijednosti preduzeća na berzama omogući da ih kupe strane firme… države se moraju zaštititi i jedan od načina je da ulože sredstva u njihov kapital, jer je to ekonomska i politička logika i razum", ocijenio je Borel.
Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU je naveo da su se lideri Unije ipak nagodili da solidarno, kroz budžet Unije, finansiraju vraćanje evropske privrede na čvršće noge uprkos epidemiji, iako još predstoji da se dogovore i kako će se predviđene hiljade milijardi evra podijeliti izmedju bogatih i manje imućnih članica Unije.
On je predočio da se mora "obezbijediti novac za rad preduzeća i plate, i to brzo"
"Bojim se da su mehanizmi EU spori", ocijenio je.
