Tim ljudi koji određuje kvote osluškuje istraživanja agencija, ali se ipak najviše uzda u sopstveno iskustvo i uplate kladilaca.
Kladionice u Srbiji i u svijetu daju manju vjerovatnoću pobjedi kandidata demokrata Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima u SAD u odnosu na istraživanja i procjene specijalizovanih portala, a jedan od razloga je što u obzir uzimaju uloge, odnosno uplate igrača.
U izjavi agenciji Beta, bukmejker kladionice Mocart Nebojša Rašić rekao je da tim ljudi koji određuje kvote osluškuje istraživanja agencija, ali da se ipak najviše uzda u sopstveno iskustvo i uplate kladilaca.
Prema portalima specijalizovanim za američku politiku, vjerovatnoća da će Bajden na sutrašnjim izborima pobijediti predsjednika SAD Donalda Trampa kreće se između 80 i 95 odsto.
Za razliku od toga, vodeće svjetske kladionice daju između 62 i 69 odsto šanse Bajdenu za pobjedu, dok je vjerovatnoća da će u Bijeloj kući ostati Tramp između 32 i 40 odsto.
Kladionice u Srbiji daju još manje šanse Bajdenu, između 59 i 67 odsto, a veće Trampu, a to se kreće između 37 i 49 odsto.
Najveće šanse Trampu, čak 49 odsto, prethodnih dana je davala kladionica Mocart, čiji bukmejker Rašić navodi da je to dijelom zato što njihov tim vjeruje u neizvjesne izbore u SAD, a dijelom zato što se igrači u Srbiji klade na američkog predsjednika.
"Naša iskustva su pokazala da su uplate kladilaca, pogotovo one veće, mnogo mjerodavnije od agencija. Naravno, veće šanse su na strani Bajdena, pobjeda Trampa bi bila iznenađenje, ali nas ne bi začudila jer vidimo da će biti izuzetno neizvjesno", rekao je Rašić.
On je kazao da na izradi kvota radi tim stručnjaka koji uz bukmejkere čine i matematičari, statističari, analitičari i programeri.
"Naše kvote se razlikuju od predviđanja agencija zato što mi, kada ih određujemo, osluškujemo rezltate istraživanja, ali se ipak najviše uzdamo u naše iskustvo i uplate kladilaca", naveo je Rašić.
Opisao je zbog čega za bukmejkere veći značaj imaju uplate od predizbornih anketa.
"Jedno je kada se rade istraživanja i kada neko napomene za koga će da glasa, on to i ne mora da učini na dan izbora, a sasvim drugo je kada ulaže svoj novac, to je čista logika", rekao je Rašić.
Prema početnim kvotama Mocarta, formiranim na osnovu američkih istraživanja, vjerovatnoća da će Bajden pobijediti bila je oko 75 odsto, ali su one korigovane nakon uplata na pobjedu Trampa, kazao je Rašić.
"Kada damo početne kvote, kladioci počinju da ulažu novac i svaka uplata stiže kod nas u centralu. U zavisnosti od visine i učestalosti opklada na određenog kandidata, mi procjenjujemo završne šanse i jednog i drugog kandidata", naveo je bukmejker kladionice Mocart.
Dodao je da su uplate na ishod izbora u SAD neuporedivo manje nego na rezultate parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Srbiji. Modeli stranih portala koji predviđaju šanse, pobjedi Bajdena pripisuju od 80 do 95 odsto vjerovatnoće.
Britanski Ekonomist je izračunao da su Bajdenove šanse za pobjedu 95 odsto, a Trampove pet odsto. Taj časopis koristi model koji kombinuje istraživanja na nivou SAD i saveznih država s ekonomskim indikatorima.
Američki portal "FiveThirtyEight" je nešto uzdržaniji, pošto na osnovu 40.000 simulacija daje Bajdenu 89 odsto šanse za pobjedu na izborima, a Trampu 10 odsto. Slično procjenjuje i američki portal "Real Clear Politics", koji navodi prosjek najnovijih istraživanja javnog mnjenja.
Na prethodnim izborima u SAD, prije četiri godine, ankete, modeli i kladionice predviđali su pobjedu kandidatkinje demokrata Hilari Klinton, ali je neočekivano slavio Tramp. Portal "FiveThirtyEight" tada je sedam dana prije izbora davao 75 odsto šanse Hilari Klinton za pobjedu, koliko i kladionice.
Rašić navodi da je kladionica Mocart i prije četiri godine korigovala početne kvote poslije uplata na pobjedu Trampa.
"Vjerovatnoća da će Hilari pobijediti kod nas je bila mnogo manja nego na agencijama, 65 prema 35 odsto. U početku je bila veća, ali kako su dolazile učestale uplate, morali smo da damo mnogo veće šanse Trampu", rekao je Rašić agenciji Beta.
Američke agencije koje su predviđale pobjedu Hilari Klinton nisu mnogo pogriješile, jer su relativno precizno predvidjele ko će odnijeti koliko glasova. Klinton je 2016. osvojila oko tri miliona glasova više od Trampa. Ona je dobila 48,2 odsto, a Tramp 46,1 odsto glasova, dok je prosječna razlika u anketama na dan izbora bila 3,2 odsto.
Međutim, ona je izgubila izbore zbog osobenosti izbornog sistema SAD prema kojem ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već koji "skupi" najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.
Elektori u decembru biraju predsjednika SAD, ali je taj čin formalnost, zato što oni gotovo bez izuzetka glasaju za kandidata koga su predstavljali na izborima, odnosno za Trampa ili Bajdena. Zbog toga se pobjednik zna odmah poslije izbora.
U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, najmanje tri. Kada glasaju, birači se opredjeljuju za čitavu grupu elektora jedne stranke u određenoj saveznoj državi.
Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podjele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.
Na predstojećim izborima, pobjednik je unaprijed poznat u 37 od 50 saveznih država u kojima je biračko tijelo čvrsto naklonjeno Bajdenu ili Trampu. U preostalih 13 moguća je pobjeda oba kandidata, zbog čega se nazivaju "kolebljive države" (swing states).
Da bi ostao u Bijeloj kući, Tramp mora da pobijedi u svim državama u kojima je, prema anketama i kladionicama, ili neriješeno (Florida, Sjeverna Karolina, Arizona) ili je on favorit (Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija), ali uz to mora da zadrži i dvije od tri ključne države Srednjeg Zapada(Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin) ili jednu od njih ako ona nije Viskonsin.
Bajden, da bi postao predsjednik, uz očekivane pobjede u Nevadi, Minesoti i Nju Hempširu, gdje važi za favorita, mora da osvoji i Pensilvaniju i Mičigen i Viskonsin, gdje mu ankete i kladionice takođe daju jasnu prednost.
Ako u tome ne uspije, do ulaznice za Bijelu kuću moraće težim putem, osvajanjem Floride, Sjeverne Karoline ili Arizone, gde je gotovo izjednačen s predsjednikom SAD, ili neke države u kojoj je Tramp favorit (Teksas, Ohajo, Džordžija, Ajova).
(Mondo/Beta)