Visina plate i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori prilikom odabira radnog mjesta radnika iz BiH, pokazuje istraživanje portala MojPosao.ba
Čak 65% ispitanika iz Bosne i Hercegovine odabralo je upravo visinu plate kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalaze se dobri međuljudski odnosi (57%), a na trećem mogućnost učenja i napredovanja (43%).
Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plate), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije) na prvom mjestu visina plate.
Učesnicima istraživanja postavljeno je i pitanje šta je po njihovom mišljenju najvažnije za dobijanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.
Najviše ispitanika iz BiH (33%) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21%), te radno iskustvo (17%). Zanimljivo je da svega 8% ispitanika smatra kako je za dobijanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost.
Kad je o regiji riječ, Slovenci i Makedonci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobijanje posla navode radno iskustvo.
Kad je riječ o priželjkivanoj plati, tu ispitanici iz BiH očekuju u prosjeku 1.500 KM što je duplo više od prosječne plate u BiH.
Ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1.500 evra u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu platu. Željena plata u Sloveniji je 25% viša od stvarne prosječne plate.
Sa druge strane najniža očekivanja imaju u Makedoniji, 523 evra, što je 12% više od onoga što je prosječna plata u Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 759 evra, dok im je prosječna plata 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju platu od 1.020 evra, što je za svega 7% više od stvarne prosječne plate.
Većina zaposlenih u BiH (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego prošle godine kada je taj postotak iznosio 76%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68%), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%).
U odnosu na prošlu godinu smanjio se strah od gubitka posla.
Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) iz BiH boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za svoj posao strahovalo 33% zaposlenih ispitanika.
Gubitka posla u najvećoj se mjeri boje ispitanici iz Srbije (30%).
Uslovi na poslu su kao i prije pandemije
S obzirom na turbulentnu godinu i po iza nas, radni uslovi nisu se previše promijenili, bar tako smatra 41% ispitanika. Da su uslovi ipak lošiji u odnosu na vrijeme prije pandemije smatra 36% ispitanika, i to prvenstveno zbog smanjenja plate, narušenih međuljudskih odnosa i većeg obima posla. Ima i onih ispitanika, doduše manje (23%) kojima su se radni uslovi u posljednjih godinu i po dana poboljšali, bilo da se radi o omogućenom radu od kuće, povišicama ili pak napredovanju.
Radnici se vraćaju na radna mjesta. Trenutno 34% ispitanika radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće, za 44% ispitanika radno mjesto ne dozvoljava rad od kuće. 15% ispitanika ima hibridni način rada – djelimično s radnog mjesta, djelimično od kuće, dok ih svega 7% radi isključivo od kuće.
Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u kancelarije, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33%), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53%).
Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu, ispitanici iz BiH bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (44%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (7%). 16% najradije bi pokrenuli vlastiti posao, dok bi u državnim firmama radilo 29%
Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 22% je bez posla između 3 i 12 mjeseci. Čak 22% ispitanika je nezaposleno više od 1 godine, dok 9,73% ljudi na posao čeka duže od 5 godina.
Većina nezaposlenih (47%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65%).
Iako smo svjedoci da je do radnika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobijaju odgovor poslodavca na prijavu za posao. Čak 75% ispitanika kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. 15% ispitanika izjavilo je kako dobija odgovore na od prilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.
Koliko je ovo loše za employer branding kompanije govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u kompaniju gdje nisu dobili povratnu informaciju (57%), kompaniju će negativno komentarisati prijateljima i porodicom (21%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te kompanije (15%). 30% ispitanika izjavilo je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utiče na njihovo mišljenje o toj firmi.
Demografija
U istraživanju je učestvovalo preko 4.500 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Slovenije, samo iz Hrvatske učestvovalo je preko 1.600 ispitanika. Od ispitanika iz BiH je bilo 47% zaposlenih, 48% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još uvijek školuje. 70% ispitanika su žene, a 30% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39%), 34% od 36 do 45 godina te 12% ispitanika starije je od 45 godina. 15% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (46%), višu školu ili fakultet ima 44% ispitanika, dok magistraturu/doktorat ima 10% ispitanika.
(MONDO)