Vršnjačko nasilje u posljednjih 10 do 15 godina dobilo je novu dimenziju, ne dešava se više samo u učionici, na ulici, u školi, nego i na društvenim mrežama što za žrtvu znači da nigdje ne osjeća sigurnost i da u svakom trenutku može biti izložena nasilju
Ovo je rekla Srni docent na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevo Slađana Miljenović. Navodi da se pod uticajem različitih društvenih mreža na kojima djeca provode dobar dio slobodnog vremena povećala i stopa vršnjačkog nasilja.
Prema njenim riječima, u posljednjih 20 godina istraživanja ukazuju da sve više djevojčica ima ulogu nasilnika, ali su one sklonije više verbalnom i psihološkom nasilju nego fizičkom.
"Nastavnici su četrdesetih godina prošlog vijeka kao najveći problem navodili galamu, razbacivanje i žvakanje žvaka. Osamdesetih i devedesetih godina problemi su postali dosta ozbiljiniji /silovanja, krađe, upotreba droge/. Najveći broj nasilnika bili su dječaci", ukazala je Miljenovićeva.
Ona ističe da nove generacije ne poznaju svijet bez računara, rođeni su i odrasli "povezani na internet".
"Tipične osobine današnjih mladih jesu sloboda, brzina, fleksibilnost. Veoma su optimistični, timski igrači i globalno orijetisani, racionalni i znatiželjni. Vole trenutna zadovoljstva i najbolje funkcionišu kad su umreženi, veoma lako se prilagođavaju promjenama", navela je Miljenovićeva.
Ona je rekla da sve ove promjene koje nose brzi razvoj nauke i tehnologije, brzi način života, nesumnjivo imaju i drugu stranu medalje.
"U obrazovnoj praksi sve se češće uočava nešto što bismo mogli nazvati individulanim karakteristikama djeteta, a to su slabe verbalne sposobnosti djece, sklonost ka asocijalnom ponašanju, kognitivne smetnje i sve češća pojava razvojnih poremećaj kod djece", rekla je Miljenovićeva.
Ona je istakla da je postalo sve češće i problem djeteta da prihvati uloge učenika, da je sve više onih koji sa nipodošavanjem gledaju na obrazovni proces i vrlo su slabo motivisani za njega.
"O tome nam svjedoči i statistika upisanog broja studenata na fakultete. Mladi se nakon završene srednje škole sve češće odlučuju na zapošljavanje ili završavanje instant kurseva, jer ne vide smisao u obrazovanju koje traje dugo", rekla je Miljenovićeva.
Ona je dodala da je sve više djece koja imaju problem sa autoritetom, pa je komunikacija sa nastavnicima otežana, djeca su sklona burnim reakcijama na kritiku ili savjet.
Prema njenim riječima, nastavnici ulažu velike napore kako bi izgradili i održali klimu u razredu koja je potrebna da bi se proces učenja i poučavanja uspješno realizovao.
"Jedno od vrlo moćnih i konstruktivnih rješenja za ove promjene kada su u pitanju školska djeca vidi se najprije u premošćavanju jaza koji se napravio između porodice i škole. Svakako da moramo imati na umu svijet u kome će današnja djeca da žive i da poštujemo činjenicu da je on potpuno drugačiji od našeg svijeta", rekla je Miljenovićeva.
Ona je navela da porodica i škola treba da moderne tehnologije koriste kao resurs koji će konstruktivno koristiti u skladu sa ciljevima vaspitanja i obrazovanja.
Pedagog u Poljoprivrednoj i medicinskoj školi u Bijeljini Milena Marković rekla je Srni da su posljednjih godina primijećene i pozitivne i negativne promjene u ponašanju mladih.
"Većina tih promjena je dobra, u smislu samostalnosti, samosvjesnosti, bolje snalažljivosti u digitalnoj sferi, ali je primjetan i manjak poštovanja autoriteta, povučenost, slabe izražajne sposobnosti", rekla je Markovićeva.
Ona je navela da se dešava da učenici zbog objava na društvenim mrežama ili "ogovaranja" među vršnjacima svoje emocije ispoljavaju u vidu agresivnog ponašanja, galame i psovki, ali da u protekloj godini nije bilo neuobičajenih problema.
"U mojoj praksi razgovor se pokazao kao najbolje rješenje za većini problema. Oni su na kraju krajeva samo djeca koja traže pažnju i nekoga ko će da ih sasluša i u koga će imati povjerenja", dodala je Markovićeva.
