Podaci o nasilju nad djecom, zlostavljanju i zanemarivanju, kao i oduzetim roditeljskim pravima u prošloj godini, pokazuju poraznu sliku o tome kako su mnoga djeca u Srpskoj provela godinu pandemije.
Nadležne institucije koje se bave pravima djece poručuju da je u periodu pandemije i mjera zatvaranja škola i ograničavanja kretanja, došlo do porasta nasilja nad djecom.
Apostrofira se važnost koju za djecu imaju socijalni kontakti, te sistemi podrške na koju se djeca oslanjaju uključujući njihove vršnjake, školu, širu porodicu i uopšte njihove privatne veze u okruženju.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2020. godini je zabilježeno ukupno 70 djece čiji su roditelji lišeni roditeljskog prava, što je najviše u posljednjih pet godina, a čak duplo više nego godinu ranije ili 2016. godine.
U Biltenu o socijalnoj zaštiti u 2020. godini, navodi se da je 919 djece u prošloj godini bilo sa roditeljima koji ih zanemaruju ili zlostavljaju, među kojima je gotovo jednak broj muške i ženske djece, dok je prema uzrastu, najviše žrtava izmeđusedam i 14 godina.
Razlozi zbog kojih roditeljima može biti potpuno oduzeto roditeljsko pravo su ako fizički, seksualno ili emotivno zlostavljaju dijete, ako ga tjeraju na pretjeran rad, ili rad koji ugrožava njegovo zdravlje i obrazovanje, ako ga podstiču na vršenje krivičnih djela i drugo.
Analiza mjesečnih izvještaja za 2020. godinu, prema podacima raznih ustanova, institucija i udruženja koje je analizirao Ombudsman za djecu RS, pokazuju da je tokom početnog perioda pandemije korona virusa i uvođenja mjera zaštite poput zatvaranja škola, onlajn rada i nastave, ograničavanja kretanja i policijskog sata, došlo do porasta nasilja nad djecom.
„U Ministarstvu unutrašnjih poslova RS su u periodu od marta do novembra 2020. godine evidentirali ukupno 843 slučaja nasilja u porodici, od čega 80 djece žrtava, čime se bilježi, tokom pandemije КOVID 19, povećanje nasilja nad djecom starosne dobi od 14 do 16 godina. Ovi podaci nedvosmisleno ukazuju da se faktori rizika od nasilja nad djecom povećavaju kada djeci ograničimo socijalne kontakte i izolujemo ih od sistema podrške na koje se djeca inače oslanjaju, uključujući njihove vršnjake, školu, širu porodicu i uopšte njihove privatne veze u okruženju“, navedeno je u izvještaju Ombudsmana za djecu RS za prošlu godinu.
Samo u martu 2020. godine MUP RS je evidentirao 16 krivičnih djela protiv polnog integriteta i seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, od kojih pet iskorištavanja djece za pornografiju, četiri djela iskorištavanje kompjuterske mreže za izvršenje seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, tri krivična djela upoznavanje djece sa pornografijom, jednu obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina, dva djela zadovoljavanje polnih strasti pred djetetom, te jednu polnu zloupotrebu djeteta starijeg od 15 godina.
U Ombudsmanu za djecu RS navode da je poruka „ostani kod kuće“, koju od početka pandemije upućuju nadležni, imala za cilj sačuvati živote, zdravlje i spriječiti širenje infekcije ali da nikako ne znači da djeca ili odrasli treba da trpe nasilje u porodici u kojoj im je sada, više nego ikada, potrebna sigurnost i zaštita.
„Nažalost, iskustva zamalja u kojima je pandemija počela prije nas, ali i u drugim sličnim kriznim situacijama, pokazuju da kuća nije i dom, i da nije najsigurnije mjesto za svako dijete ni u vrijeme pandemije“, navodi Ombudsman za djecu RS.