Odlazak u restoran postao je nedostižan san mnogim stanovnicima Srpske jer je četvoročlanoj porodici za ručak u prosjeku potrebno izdvojiti stotinu maraka, što je ogromna cifra u kućnom budžetu, zbog čega su na muci i ugostitelji, koji su bili primorani da dignu cijene,
Najnoviji podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je za obrok u ugostiteljskom objektu potrebno izdvojiti 30 odsto više novca nego prije dvije godine. Prosječna cijena šnicle sa prilogom prošlog mjeseca iznosila je 15,62 marke, komada torte 3,51, a piva u restoranu 2,56 KM.
Podaci statističara pokazuju da je 2020. godine isto jelo koštalo 12,53 marke, pivo 2,38, a torta 2,47 maraka.
Kada se ove brojke pomnože sa četiri i tome dodaju sok, salata i hljeb, jasno je da četvoročlana porodica ne može u restoranu da ruča ispod stotinu maraka.
To je, kako kažu u udruženjima za zaštitu prava potrošača, i za prosječnu platu od oko 1.100 maraka previše, jer dok plate račune, kredite i ostale obaveze, ne ostane gotovo ništa ni za osnovne namirnice.
"Generalno posmatrajući, ručak u restoranu je sasvim uobičajena stvar i nešto na šta bi naše porodice trebalo da imaju pravo. Međutim, ono je njima uskraćeno i postalo je i više od luksuza", kazali su u Udruženju građana “ToPeeR” iz Doboja za “Glas Srpske”.
Kako dodaju, potrošače ozbiljno zabrinjava gdje je granica silnih poskupljenja i do kada će ovako biti.
"Suludo je komentarisati ručak u restoranu, kada je za pojedine višečlane porodice problem i osnovna hrana za opstanak", istakli su iz ovog udruženja.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Zlatan Tatić rekao je za “Glas Srpske” da je povećanjem cijena svega moralo doći i do korekcije cjenovnika u ugostiteljskim objektima.
"Kako poskupljenje hrane ide gore, tako se mijenjaju cijene usluga hrane i pića. Zbog ove krize promet je u posljednje vrijeme više u padu nego što ide ulaznom putanjom, ljudi manje jedu po restoranima nego prije", kazao je Tatić.
Sa tim je saglasan i vlasnik kafea i restorana “Revizor” u Banjaluci Gavrilo Kerkez, koji kaže da ugostiteljstvo u Srpskoj tokom posljednjih deset godina nije bilo u težoj situaciji.
"Problema je mnogo, a najveći su svakako manjak radne snage, visoke nabavne cijene robe, slaba potrošačka moć stanovništva i nezainteresovanost države za sve ove probleme", rekao je Kerkez. Cijene, kako kaže, još nisu dizali, kao što je slučaj u mnogim drugim lokalima.
"Ako se trend rasta nabavnih cijena pića i repromaterijala nastavi, treba očekivati korekcije cjenovnika", kazao je Kerkez.
Dodaje da se i te kako osjeti da se u restoranima manje konzumira hrana, ali i piće.
"Platežna moć stanovništva je veoma loša, pa je to i razumljivo. Ali ako se ova kriza i odnos prema ugostiteljima kakav je danas nastavi, možemo očekivati zatvaranje mnogih objekata", zaključuje Kerkez.
Vlasnik krčme “Zdravo Lav” iz Banjaluke Zdravko Pilipović kaže da posao teče solidno.
"Prije oko mjesec dana sam digao cijene za nekih deset odsto, a trebao sam davno i to za najmanje 30 odsto, koliko je sve otišlo gore i kako bi se sve moglo pratiti. Međutim, još nekako izdržavamo, ali kako ćemo i do kada moći ovako, vidjećemo", kazao je Pilipović za “Glas”.
Vlasnik restorana “Lovac” iz Banjaluke Danijel Pletikosa kaže da su oni porodični restoran sa tradicijom, te da rade na sasvim drugačiji način nego ostali.
"Sada sam prvi put podigao cijene, do sada ih nisam mijenjao i trudimo se da ne dižemo cijene naših usluga stalno, nego da istrpimo i napravimo balans", kazao je Pletikosa, dodavši da su cjenovnike morali korigovati kod jela u koja je uključeno meso, čije su cijene odletjele u nebo.
Radna snaga
Zlatan Tatić kaže da osim manjka mušterija ugostitelje muči i nedostatak radne snage.
"Svi oni koji su znali da rade otišli su na more da odrade sezonu. Ove godine ćemo možda i preživjeti, ali sljedeće nema šanse", kazao je Tatić.
(Mondo/Glas Srpske)