• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Sve više budućih prvačića u Srpskoj ima problem sa govorom

Autor Nikolina Damjanić

Preventivni pregledi budućih prvačića pred polazak u školu u Republici Srpskoj pokazuju da sve više djece ima problem sa govorom, a kako su potvrdili iz dobojskog Doma zdravlja, za 65,3 odsto djece je preporučen logopedski tretman.

 shutterstock_305122934.jpg Izvor: Shutterstock

Kako je za "Nezavisne novine" istakla Mira Cvijanović, logoped Doma zdravlja u Doboju, posljednje dvije godine su alarmantne kada je riječ o broju djece koja su direktno preporučena na logopedski tretman.

"Ove godine je procentualno 65,3 odsto predškolaca preporučeno za ovaj tretman. Tu su i djeca koja još od ranije imaju poteškoće u razvoju, ali taj postotak je mizeran u odnosu na broj djece koja imaju problem u izgovoru glasova i nekih jezičkih komponenata govora", rekla je Cvijanovićeva.

Pojašnjava da oni ne ispituju grafomotoriku, već se najviše baziraju na logomotoriku i izgovor glasova.

"Ranije je bio slučaj da djeca ne znaju jedan ili dva glasa, ali sada mislim da nema djeteta koje ne odstupa u sedam do osam glasova maternjeg jezika, a uzevši u obzir da djeca sa pet i po godina treba da su dostigla kompletan govorno-jezički razvoj, to je nešto što uveliko odstupa. No, kada uključite takvo dijete u tretman, očekujući da u septembru krene u školu, mi ga do tada ne možemo završiti. Polaskom u školu oni automatski počinju da uče slova, čitaju i pišu. Mi pišemo onako kao što govorimo, a ako dijete umjesto 'šuma' izgovara 'tuma', naravno da će isto tako napisati", naglasila je Cvijanovićeva.

Glasovi koje djeca najčešće ne mogu izgovoriti, kako kaže, jesu š, ž, č, dž, l, lj i r, ali se dešava da nemaju ni glasove k i g, a koji se uče u uzrastu od dvije do tri godine.

"Roditelji to propuste i ostave da se razvije samo. Najveći uzrok tome je dugotrajna upotreba cucle, koja narušava kvalitet govora, zatim predugo konzumiranje pasirane hrane, jer su djeca sve izbirljivija u odabiru namirnica, pa, recimo, neće da žvaću meso", kazala je Cvijanovićeva, dodajući da je jedan od uzroka i nedovoljna interakcija sa vršnjacima.

No, ono što posebno ističe je da je njihova pažnja kratkotrajna, a primijetila je da djeca ne mogu mirno sjediti na stolici dok se uzima anamneza od roditelja.

"Djeca su u interakciji sa ekranima, gdje je jednosmjerna komunikacija, nemaju potrebu da razgovaraju, a roditelji ih uglavnom razumiju i ispunjavaju te osnovne potrebe za hranom, emocijama, sigurnošću i nema potrebe da se dijete trudi ili bori za nešto. Jedino djeca koja su uključena u vrtić imaju bolju komunikaciju i bogatiji fond riječi", dodaje ona.

I dr Bojana Paleksić Dokić, načelnica porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina, kaže da su gotovo završeni sistematski pregledi djece, te potvrđuje da je slična situacija kao i u Doboju.

"Pregledano je 618 djece, ali u toku su pregledi za upis u seoske škole. Od ukupnog broja pregledane djece jedan broj njih je dobio preporuke za dalje tretmane i preglede, a prvenstveno se radi o logopedskim tretmanima, kao i pregledu oftalmologa i fizijatra. Povećan je i broj djece koja zahtijevaju logopedski tretman ili su već uključena u ovakav tretman", rekla je Paleksić Dokić za "Nezavisne".

Za određen broj njih će, kako kaže, biti potreban pregled oftalmologa i korekcija vida, a zbog lošeg držanja i skolioze neka djeca imaju potrebu za pregledom specijaliste fizijatrije, dok zbog načina ishrane i lošije oralne higijene postoji i problem oralnog zdravlja.

Iz Doma zdravlja Banjaluka su nam rekli da su sistematski pregledi završeni, ali da roditelji još uvijek dovode djecu na pregled, te da će konačne rezultate imati na osnovu sačinjenih izvještaja.

Nedovoljno logopeda dovodi do sindroma sagorijevanja

Mira Cvijanović, logoped Doma zdravlja u Doboju, kaže da je zaposlenih logopeda zaista malo, te ističe da su oni više izloženi sindromu sagorijevanja.

"Želiš da pomogneš što većem broju djece, ali ne možeš da odgovoriš potrebama u smislu intenzivnog logopedskog tretmana koji zahtijevaju djeca sa poteškoćama u razvoju. S druge strane, kod govorno-jezičke patologije postoji jasan protokol kada dijete uđe u tretman, odnosno za koliko logopedskih seansi će se taj tretman završiti, no kod djece sa poteškoćama u razvoju to ne postoji", rekla je Cvijanovićeva.

Kako kaže, u DZ Doboj trenutno imaju dva zaposlena logopeda, a potreba za kompletnim timom, gdje bi bio uključen i edukator rehabilitator je zaista velika.

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE