Mali knjižica, veliki istorijski značaj: "Svetosavska svetkovina u Banjalučkoj bogosloviji" arhimandrita Vasilija, štampana 1867. godine, otkriva nam detalje prve javne proslave Svetog Save u Banjaluci, čiji je inicijator bio Vaso Pelagić.
Prva javna proslava Svetog Save u Banjaluci održana je 14/26. januara 1867. godine, a zasluge za to pripadaju Vasi Pelagiću, tadašnjem upravniku tek osnovane Bogoslovije. On je, kako navodi profesor Zoran Pejašinović, naložio da se tog dana priredi svetkovina u čast rodonačelnika srpske škole i crkve.
Za ovu priliku, arhimandrit Vasilije je napisao knjižicu pod naslovom "Svetosavska svetkovina u Banjalučkoj bogosloviji", koja je štampana u novosadskoj Platonovoj knjigopečatnji. Iako knjižica nije autorizovana, profesor Pejašinović ističe da je "nesporno da je u pitanju Pelagićevo djelo", što potvrđuje činjenica da je tekst nekoliko mjeseci kasnije objavljen kao poglavlje u Pelagićevom "Rukovođi za srpsko-bosanske, ercegovačke, starosrbijanske i makedonske učitelje, škole i obštine".
Dodatnu potvrdu predstavlja i prenošenje cjelovitog teksta "Svetosavske svetkovine" u dva broja somborskog "Školskog lista", uz pripisivanje autorstva Pelagiću.
Knjižica je pisana tzv. novom ortografijom, zbog čega je Pelagić u "Rukovođi" priložio "pred opomenu", odnosno uputstvo za one koji "slabo čitaju po novom pravopisu". Brošura ima svega 13 stranica i, prema riječima profesora Pejašinovića, "načinjena je, dakle, specijalno za proslavu Savindana u Banjalučkoj bogosloviji rečenog dana, rečene godine".
Dijalog seljaka i domaćina u Bogosloviji
Knjižica donosi dijalog između neukog seljačeta iz okoline banjaluke, po imenu Borko, i njegovog domaćina u Bogosloviji, Radenka. Profesor Pejašinović objašnjava da "štivo je pisano ad hoc, te nema umjetničke vrijednosti a, reklo bi se, ni pretenzija, ali ima izuzetan istorijski značaj, jer svjedoči o počecima svetosavskih svečarenja u našem gradu".
Rijetki primjerci sačuvani do danas
Rijetki originalni primjerci ove knjižice mogu se pronaći u nekoliko biblioteka u Srbiji i Austriji. Profesor Pejašinović dodaje da su oni "kao svojevrsnu fototipiju ugradili u jednu knjižicu načinjenu 2018. godine, povodom 150 godina Srpske čitaonice u Banjaluci".
Digitalizovana brošura se može naći na sajtu Biblioteke Matice srpske na OVOJ adresi.
(Mondo)
