Mještani Bukove kose kod Prijedora protestovali su zbog eksploatacije uglja. Aktivisti tvrde da se radovi izvode na većoj površini od dozvoljene i upozoravaju na posljedice po životnu sredinu.
Stanovnici Bukove kose kod Prijedora već četvrtu godinu upozoravaju na, kako tvrde, nezakonitosti i štetne posljedice eksploatacije uglja na tom području. Nekoliko stotina građana okupilo se proteklog vikenda na gradskom trgu u Prijedoru, tražeći reakciju nadležnih institucija i obustavu radova.
Miroslav Stakić, stanovnik Bukove kose i jedan od aktivista koji od početka istražnih radova traži njihovu obustavu, rekao je za BHRT da je povjerenje mještana u nadležne institucije odavno izgubljeno.
„Od samog početka mi smo izgubili povjerenje u nadležne institucije zato što ne provode ono što je na terenu. Dakle, njihovi izvještaji su kontradiktorni i ne odgovaraju stanju na terenu“, rekao je Stakić.
Prema njegovim riječima, mještani od početka istražnih radova, koje datira od 2023. godine, pokušavaju problem riješiti pravnim putem, a stanje na terenu dokumentuju i pomoću digitalnih tehnologija, nakon čega ga upoređuju sa izvještajima institucija.
Protest u Prijedoru bio je, kako navodi, 14. po redu.
„Pokušavamo da skrenemo pažnju na sve nezakonitosti koje su učestale na terenu na Bukovoj kosi, gdje izvodi radove firma 'Drvoexport' iz Teslića“, kazao je.
Stakić tvrdi da se radi na većoj površini
Stakić se osvrnuo i na saopštenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, prema kojem kompanija „Drvoexport“ ima dozvolu za površinu od 9,15 hektara.
On tvrdi da se radovi već tri godine izvode na površini većoj od 30 hektara, te da je ona trenutno možda i oko 40 hektara.
Govoreći o obrazloženju Ministarstva u vezi sa izdavanjem nove ekološke dozvole, Stakić je postavio pitanje da li se ono što je navedeno u dokumentima zaista primjenjuje na terenu.
„Ako je to tačno što oni kažu, onda ću ja postaviti njima pitanje: kako je moguće da voda ide uzbrdo dva metra, da je denivelacija urađena na taj način?“, rekao je.
Postavio je i pitanja u vezi sa odvodnim kanalima, odlaganjem jalovine i projektovanjem jalovišta.
„Kako je moguće da su odvodni kanali sprovedeni u pukotinu klizišta? Kako je moguće da se jalovina uopće ne uklanja sa postojećeg područja? Kako je moguće da je projektant predvidio situaciju i da je projektovao jalovično odlagalište na rasjednoj pukotini?“, pita Stakić.
Tvrdi i da su radovi u pojedinim slučajevima izvođeni izvan koncesionog polja, kao i da je bilo ulazaka na privatne parcele.
Upozorava na samozapaljenje uglja
Kao jedan od najvećih problema Stakić navodi moguće posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu, posebno samozapaljenje uglja.
„Prema procjeni koju smo uradili na terenu, a prema mjerenjima sa Google mapa, izračunali smo da trenutno na tri odlagališta postoji negdje oko 200.000 do 250.000 tona jako lošeg lignita sa izuzetno visokom koncentracijom sumpora, koji se svakodnevno samozapaljuje“, tvrdi Stakić.
Prema njegovim riječima, problem je izraženiji tokom jeseni, kada učestalija rosa i kiša utiču na intenzitet isparenja.
Tvrdi da se neugodan miris širi okolnim selima, ali i do Prijedora.
Stakić navodi da je od ekološke inspekcije tražio informacije o mjerenju kvaliteta vazduha, ali da mu je odgovoreno da mjerenja vrši investitor.
„Da li možemo da vjerujemo takvim nalazima? Ja ne mogu“, rekao je za BHRT.
„Jalovina se odlaže na privatne posjede“
Stakić tvrdi da je ugroženo i zemljište, posebno privatne parcele na koje se, kako navodi, odlaže jalovina.
„Uz samu ivicu privatne parcele odlažu velike količine jalovine, to se usljed kiše pokrene i zatrpa određenu površinu privatne parcele“, kazao je.
Dodaje da se štetne čestice ispiraju iz jalovine, dok voda koja se slijeva na privatne parcele, prema njegovim riječima, poprima narandžastu boju.
Govoreći o vlastitom iskustvu, Stakić tvrdi da su radnici kompanije u više navrata ulazili na njegovu parcelu i izvodili radove bez njegove saglasnosti.
„U jednoj prilici su teškim mašinama prošli kroz moje dvorište, bez moje ikakve saglasnosti, i usmene i pismene“, rekao je.
Dodao je da radnike koji obavljaju poslove na terenu ne smatra odgovornima za ono što se događa.
Kritike na račun Gradske uprave Prijedora
Stakić je kritikovao i odnos Gradske uprave Prijedora prema eksploataciji uglja na Bukovoj kosi.
„Od samog početka gradska uprava je kupovala vrijeme za investitora i prema hronologiji dokumentacije koju imamo, koja je obimna, mi možemo da zaključimo da je gradska uprava izvršila sve korake kako bi pogodovala ovom investitoru“, tvrdi Stakić.
Govoreći o glasanju u Skupštini grada, naveo je da su odbornici u junu 2023. godine bili protiv, dok je nekoliko mjeseci kasnije, kako tvrdi, gotovo jednoglasno podržano otvaranje rudnika na Bukovoj kosi.
Stakić smatra da to „jasno i nedvosmisleno pokazuje involviranost vladajućih u kompletnu ovu strukturu“.
„Nemamo namjeru da odustanemo“
Iako su, prema njegovim riječima, stanovnici izgubili povjerenje u domaće institucije, Stakić poručuje da će nastaviti pravnu borbu.
„Nemamo namjeru da odustanemo, iskoristit ćemo sva pravna sredstva da se istina pokaže, da izađe na svjetlost dana“, poručio je Stakić.
Ukoliko domaće institucije ne reaguju, najavljuje obraćanje međunarodnim institucijama.
„Ukoliko naše institucije ne žele da preduzmu ništa, postoje međunarodne institucije koje će preduzeti kad-tad“, rekao je.
Govoreći o istraživanjima i planovima za otvaranje sličnih rudnika na drugim područjima, uključujući okolinu Novog Grada, Stakić je pozvao stanovnike da se aktivno suprotstave projektima za koje smatraju da ugrožavaju njihovu životnu sredinu.
„Poručujem da stanu u odbranu svojih ognjišta“, rekao je Stakić.
Dodao je da, prema njegovom mišljenju, dosadašnje iskustvo pokazuje da eksploatacija uglja nije nužno donosila korist lokalnim zajednicama.
