Vlasnici ugostiteljskih objekata u RS, koji imaju obavezu da sklapaju ugovore s muzičarima i bendovima koji nastupaju u njihovim lokalima i da na to plate 20 odsto poreza na isplaćeni honorar, otkazali su brojne svirke.
Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja RS, kaže da je najlakše izmisliti novi porez i onda ga silom naplaćivati, umjesto da se obezbijedi punjenje budžeta na neki pametniji način. On kaže da je ugostiteljima ionako previše nameta, a da ovaj porez doslovno uzima hljeb iz usta. "Ne pada mi na pamet da plaćam taj porez, a ni drugima, pa su vjerovatno zato i otkazali svirke! Zar da se oporezuje sića koju zaradi neki student ljepuškastog glasa koji pjeva kod mene u lokalu da bi zaradio za stanarinu ili knjige za fakultet? Jasno mi je da porez treba da plati ugostitelj koji angažuje profesionalne muzičare, pa naplaćuje ulaznice i njemu daje honorar od nekoliko hiljada maraka, ali takvi to najčešće ne rade. Ako ja nekome platim 20-40 KM da pjeva jedno veče i ako moram platiti porez na to, onda mu moram umanjiti honorar. Zar ih nije sramota da toj djeci uzimaju siću koju zarade", pita Tatić. Poreska uprava RS kontrolisala je 61 ugostiteljski objekat od početka godine i došla do zaključka da 42, odnosno dvije trećine njih, nemaju ugovore s muzičarima. U Inspektoratu RS kažu da Zakon o estradnoj djelatnosti RS predviđa velike kazne za nepostojanje ugovora i druge oblike njegovog kršenja, a one se kreću od 500 do čak 9.000 KM. "Predviđene su kazne u iznosu od 1.500 KM do 9.000 KM za organizatora, odnosno posrednika između muzičara i ugostitelja, od 300 KM do 1.500 KM propisano je za odgovorno lice kod organizatora, a od 500 KM do 1.500 KM za estradnog umjetnika" rekla je Dušanka Makivić, viši saradnik za odnose s javnošću u Inspektoratu RS. On dodaje da mu ne bi bilo teško da plati taj porez kada bi jedna jedina marka od toga završila kod muzičara ili otišla na unapređivanje i afirmaciju umjetnika, ali da i njemu, kao i ostalima, smeta to što ta marka ide onima koji su dobro uhljebljeni u državnim institucijama. Pooštravanje zakonskih rješenja o reprodukciji i izvođenju muzike, kao i pritisci inspekcija da se svaki nastup muzičara reguliše ugovorom s ugostiteljem uz neizbježno plaćanje poreza, naišao je na negodovanje javnosti. I ugostitelji i muzičari tvrde da se radi o još jednom lovu na vještice, što pokazuje zahtjev da se svi nađu u redu za plaćanje poreza, bilo da su lokalni "trubaduri" ili srednjoškolski bendovi koji sviraju samo da bi ih neko čuo. Muzičar Željko Tica iz Banjaluke kaže su neki ugostitelji već otkazali svirke, jer im se više ne isplati da plaćaju sve što se od njih zahtijeva. Ako petočlanom bendu platite nastup 300 maraka, kaže Tica, a taj bend mora se voziti do mjesta nastupa i od tog novca platiti gorivo, prenoćište, hranu i ostalo, jasno je da nikome od njih neće ostati više od 20 maraka nakon svirke. Ako se na to plati porez od četiri marke, pitanje je ko će svirati za 16 maraka. "Već je počelo otkazivanje angažmana zbog novog poreza i papirologije. Ne znam samo kako oni to obračunavaju, da li prema prodatim ulaznicama ili nečemu drugom, ali kako će neko utvrditi da li sam ja svirao pred petoro ljudi ili 5.000, i kako to može biti isto, ne znam. Većina bendova svira za honorar koji im tek pokrije troškove, a onda ih tjeraju da plate neki porez koji uopšte nema smisla. Većina zemalja ima privilegovani porez za muzičare, pa i kada ga plate, on je manji i ide u svrhu unapređenja kulture. Kod nas to nije slučaj", rekao je Tica.