Crveni krst Banjaluka koji u gradu postoji više od 100 godina bukvalno je pred gašenjem, budžet im se smanjuje iz godine u godinu, od grada u 2015. nisu dobili ništa, a Zakon o položaju i ovlašćenjima Crvenog krsta RS se ne primjenjuje.
Mnogi se pitaju kako je moguće da grad ima novca za mnoštvo drugih udruženja, a nema za ono krovno i najznačajnije.
Iz Gradske uprave se pozivaju na krizu, a Crvenom krstu su samo obećali da će ih podržati u određenim projektima u skladu s mogućnostima i punjenjem budžeta, piše "Press RS".
"Nastaće totalni kolaps, ako nešto ne bude riješeno. Mi smo u katastrofalnom položaju i rad nećemo moći da nastavimo ukoliko ne dobijemo neka sredstva. Tražimo da se bar sprovodi zakon po kojem, između ostalog, od prihoda od ulaznica za koncerte i priredbe pet odsto od svake ulaznice ide u korist Crvenog krsta.
Kada je postojala Služba društvenog knjigovodstva (SDK) to je išlo preko nje, imali smo osnovne prihode za rad - da pomažemo ljudima koji nam se svaki dan obraćaju. Nakon toga smo godinama dobijali pomoć od grada, ali od ove godine ni toga više nema", rekla je Željkica Ilić, sekretarka Crvenog krsta Banjaluka.
Od grada ova humanitarna organizacija dobija novčana sredstva za rad javne kuhinje, ali kako tvrde, ona su gotovo stalno u istom iznosu, uprkos tome što cijene divljaju.
"Što se tiče prihoda na koje imamo pravo po zakonu oni su svedeni na nulu. Nešto minimalno nam na kraju godine stigne od dvorane „Borik" od prodatih ulaznica, i to je to. Razgovarali smo s predstavnicima grada, koji su nam proteklih godina davali oko 80.000 maraka za aktivnosti, ali nisu mogli ništa da nam obećaju. I šta sada da mi kažemo ljudima koji nam dolaze i mole za bilo kakvu pomoć? Pa, sami ste svjesni kakva je situacija, a mi kao glavna humanitarna organizacija ne možemo pomoći tim ljudima. Trudimo se da održimo stvari, ali ne možemo živjeti samo od članarina i ono malo donacija", dodaje Željkica Ilić.
Za krovni republički Crveni krst nadležno je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, a za rad lokalnih organizacija gradovi i opštine. U banjalučkoj organizaciji ističu da su svjesni da je kriza i da novaca u budžetu ima sve manje, ali traže da bude uspostavljen kontrolni organ koji će pratiti sprovođenje zakona, ako se već ne mogu pronaći sredstva za ovo udruženje.
"Lavovski smo posao uradili za vrijeme poplava. Naši volonteri su se organizovali veoma brzo. Svi su nas hvalili, ali kada je sve prošlo leđa su nam okrenuli. Dovedeni smo do zida i ne znamo kuda dalje. Pitala sam predstavnike grada: Pa, zar je moguće da gradu nije potreban Crveni krst? Ako je tako, neka nam kažu, jer ovako ne ide dalje", zaključuje ova sagovornica.
Rafovi u skladištima banjalučkog Crvenog krsta su gotovo prazni. U slučaju elementarne nepogode ili neke druge katastrofe Crveni krst bi mogao malo šta da učini, osim da se okrene svojim vjernim volonterima. U gradu u kojem živi oko 200.000 ljudi Crveni krst je izgleda doveden do prosjačkog štapa. Prema nezvaničnim informacijama u njihovom skladištu ima tek nekoliko kilograma brašna i šećera i nekoliko konzervi mesnog nareska.
Zakon o položaju i ovlašćenjima CKRS donesen je još 1994. godine. Iako je u članu 6 ovog zakona naveden niz izvora sredstava (članarina, donacije, budžet, fondovi, lutrija i prihodi od igara na sreću) malo toga se poštuje i vrlo malo uopšte stigne do ove humanitarne gradske organizacije.
Članom 9 Zakona o položaju i ovlašćenjima CKRS, sve društvene organizacije i druga pravna lica kao i građani i njihova udruženja, a koji organizuju priredbe (kulturne, bioskopske, zabavne, sportske i dr.), na koje je dozvoljen pristup s plaćenim ulaznicama, dužni su da naplaćuju u korist Crvenog krsta pet odsto na vrijednost svake prodate ulaznice.
U korist Crvenog krsta ide i dio od prodaje muzičkih CD-ova. Kontrolu obračuna uplate sredstava, koje gotovo da nema, vrše nadležni organi RS. Kazne se kreću od 2.500 do 10.000 KM.