U apotekama u Srpskoj vlada nestašica masti za oči “Hloramfenikol” srpskog proizvođača “Galenika”. Pacijeti trenutno mogu da kupe mast istog sastava slovenačke fabrike “Krka”, ali po sedam puta višoj cijeni.
Dok nadležni poručuju da problem ne mogu da riješe, građani su odlučili da se požale što “Hloramfenikol” umjesto 1,3 marke, plaćaju čak 9,3 maraka, piše ATV.
“Došao sam u apoteku misleći da lijek košta oko 1-1,5 koliko je nekad koštao, odnosno donedavno, međutim, rekli su mi da li znate da je lijek sada košta oko 9,2 ili 9,6 ne mogu se sad tačno sjetiti. Mislim da bude toliko poskupljenje”, ispričao je za Alen Čulić.
Alen svjedoči da je bio primoran da kupi mast fabrike “Krka” jer u apotekama nemaju drugi lijek istog ili sličnog sastava. Na isti problem požalio nam se Mladen Petković iz Šipova. Osim znatno više cijene iste masti, ali drugog proizvođača, razljutilo ga je što su pacijenti prepušteni tržišnoj utakmici farmaceutskih kuća.
“Dogodilo se to da su mi rekli da je lijek 9,3 a bio je 1,3 što me je stvarno šokiralo. Kako može toliko da poskupi ima li neka zaštita potrošača, ovo što nam rade nije u redu?”, pita Mladen Petković iz Šipova.
U jednoj od banjalučkih apoteka su poručili da je u toku nestašica masti fabrike Galenika, pa prodaju samo mast Fabrike Krka, čija je cijena, priznaju, naglo skočila na 9,3 maraka.
U Agenciji za lijekove BIH objašnjavaju da su količine masti “Hloramfenikol” koje je Galenika namijenila za naše tržište za ovu godinu raspodane. Prodaja je dobro išla, jer njihova mast veoma povoljna. Tu situaciju su, kažu, iskoristili u slovenačkoj “Krki”. Snabdjeli su domaće apoteke svojim lijekom i proizvoljno mu odredili znatno višu cijenu. To im je omogućeno, jer BIH još nema mehanizam da utiče na cijene lijekova.
“Mi kao država još nemamo mehanizam, nemamo Pravilnik o cijenama kojim bi ograničili cijene lijekova na osnovu unaprijed određenih kriterijuma”, poručuje Tijana Spasojević- Došen, šef Odsjeka za informisanje o lijekovima u Agenciji za lijekove BiH.
Još dva proizvođača registrovanli su lijek istog sastava u BIH, ali ga ne prodaju. Iz Agencije za lijekove poručuju da su u kontaktu sa srpskom Galenikom. Tamo su, kažu, svjesni problema i pokušavaju da ga riješe. U pregovorima su sa stranim partnerom u vezi sa proširenjem proizvodnih kapaciteta kako bi mogli da isporučuju veće količine.
Dok se to ne dogodi ili dok BiH ne donese svoj Pravilnik o cijenama, pacijenti će biti prepušteni na milost i nemilost farmaceutskih tržišnih utakmica.
