Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju danas svegog Sisoja. Srbi poštuju Sisoja kao kao zaštitnika djece i brzog pomoćnika u svakoj tuzi i nevolji.
Sisoje je bio Misirac i učenik svetog Antonija. Kada je Antonije umro, Sisoje se nastanio u pustinjskoj gori, zvanoj Antonijeva, na kojoj se i Antonije ranije podvizavao.
Teškim trudovima nad samim sobom toliko je ukrotio sebe da je bio krotak i nezlobiv kao jagnje.
Zato mu je Bog dao veliku blagodat - mogao je da iscjeljuje bolesnike, izgoni zle duhove i vaskrsava mrtve.
Sisoj se čitavih 60 godina podvizavao u pustinji i bješe kao izvor žive mudrosti svim monasima i ljudima koji su kod njega dolazili po savjet.
Pred smrt, lice mu je zasijalo sunčevim sjajem. Monasi su stajali oko njega i divili se toj pojavi.
Kada je Sisoje ispustio svoju dušu, cijelu prostoriju je ispunika blagodat. Umro je u dubokoj starosti, 429 godine, a dio njegovih moštiju je u Manastiru svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini.
Sveti Sisoje učio je monahe: "Ma kakvo iskušenje da se dogodi čovjeku, on bi trebalo da se preda volji Božijoj i prizna da se iskušenje dogodilo zbog njegovih grijeha. Ako se nešto dobro dogodi, trebalo bi govoriti da se dogodilo po promislu Božijem."
Monah je pitao Sisoja kako da ugodi Bogu i spase se.
"Ako želiš ugoditi Bogu, istupi iz svijeta, odijeli se od zemlje, ostavi tvar, pristupi ka Tvorcu, sjedini se s Bogom molitvom i plačem i naći ćeš pokoj u ovom vijeku i u onom", glasio je Sisojev odgovor.
Monah ga je pitao kako da dosegne smjernost.
"Kada se neko izvježba da priznaje svakoga čovjeka boljim od sebe, time zadobija smjernost", odgovorio mu je Sisoje.
Amon se žalio Sisoju da ne može da upamti pročitane mudre izreke da bi mogao da ih ponovi u razgovoru s ljudima.
"To nije nužno. Nužno je zadobiti čistotu uma i govoriti iz te čistote položivši nadu na Boga", odgovorio mu je svetitelj.
OBIČAJI
Većina običaja vezanih za svetog Sisoja, koji se u Srbiji i danas poštuju, vezana je za djecu.
Mnoge majke poste sedam dana pred ovaj praznik da bi se pričestile, a vjeruje se da će djeca tako biti zdrava i da će ih u životu pratiti sreća.
Ako na svetog Sisoja pada kiša, trebalo bi pustiti djecu da istrče napolje i dobro pokisnu. U nekim krajevima Srbije sačuvalo se vjerovanje da je to voda koju sveti Sisoje sa neba šalje na njih i da će tako najbolje i najzdravije porasti.
Stariji kažu da je sveti Sisoje najveći prognitelj svih đavola koji napadaju djecu, pa se vjeruje da danas djeca mogu ostati napolju i noću, jer svi demoni bježe i kriju se.
Narod kaže da će sve što rodi na svetog Sisoja biti srećno i dugovječno.