Škorpije viđene na Kastelu nisu opasne za ljude kao njihovi srodnici u tropskim krajevima ali njihov ubod može da izazove alergiju pa u slučaju uboda treba potražiti pomoć ljekara.
Izjavila je to asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Branka Bilbija povodom uznemirenja javnosti kada su se u medijima i na društvenim mrežama pojavile informacije da su na banjalučkoj tvrđavi Kastel viđena dva primjerka ovog zglavkara.
Prema njenim riječima pojava škorpiona nije ništa neobično jer na području grada obitava više vrsta najkrupnijih paukolikih životinja, piše "Glas Srpske".
"Škorpiona nema samo u toplim primorskim i tropskim krajevima kako se obično misli već su oni rasprostranjeni i u kontinentalnim krajevima. Riječ je o različitim vrstama", kazala je Bilbija.
Objasnila da one imaju otrov u sebi da bi mogle hvatati životinje kojima se hrane i za samoodbranu od prirodnih neprijatelja.
"Za čovjeka taj otrov nije opasan u onoj mjeri u kojoj su kod vrsta škorpija koje se mogu naći u tropskim krajevima. Ipak njihovi ubodi mogu izazvati različite alergijske reakcije", navela je Bilbija.
Načelnik službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Kosana Stanetić je rekla da do sada nisu zabilježeni slučajevi uboda škorpije.
"Pošto nismo imali tu vrstu pacijenta, serum protiv uboda škorpije nije ni nabavljan". rekla je Stanetićeva.
Istakla je da pacijentima koji dožive ubod ove životinje savjetuje da se obavezno jave ljekaru, koji će preduzeti sve potrebne mjere liječenja.
"Otrov škorpija je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Samo otrov nekih vrsta škorpija koje žive u Sahari i Meksiku može biti smrtonosan", rekla je Stanetićeva.
Navela je da su simptomi koji se javljaju nakon uboda škorpija obično blagi i nisu opasni po život.
"Na mjestu uboda razvije se kvržica koja svrbi, a oko nje se javi crvenilo. Po pravilu ubod nije teži od uboda komarca. Kod posebno osjetljivih osoba može se poremetiti opšte stanje, uz znojenje, grčeve i povraćanje. U tom slučaju obavezno se treba obratiti ljekaru, dok u ostalim slučajevima nakon uboda škorpija, liječenje nije potrebno. Preporučuje se da se mjesto uboda hladi ledom", objasnila je Stanetićeva.
Stanovnici grada na Vrbasu ističu je malo poznato da na području grada žive škorpije.
"Malo me iznenadilo kada sam iz medija čuo da su viđene dvije škorpije na Kastelu jer nisam znao da ih ima na području grada. Međutim, kod mene nema straha jer sam svojevremeno služio vojsku u Bileći a tamo na kraškom hercegovačkom kamenjaru zmije, gušteri i škorpije su bile ispod svakog kamena", kazao je stanovnik centra Đorđe Pejić.
Branka Bilbija je rekla da se škorije rijetko viđaju danju jer su aktivne uglavnom noću.
"Za njih je pored kamenjara svaka šuma dobro stanište. Da bi ih po danu pronašli morate sklanjati kamenje, lišće i granje jer se kriju ispod toga", kazala je Bilbija i dodala da ih studenti ovog fakulteta pronalaze na Banj brdu.
