Gradska uprava u Banjaluci najbliža odluci da se gradi nova Toplana, tj. novo postrojenje na novi energent. Odluka uskoro pred odbornicima.
''Prijedlog gradonačelnika je da se gradi nova Toplana, a na sljedećem skupštinskom zasjedanju razmatraće se prijedlog odluke o raspisivanju javnog poziva za izbor strateškog partnera za izgradnju nove toplane," rečeno je MONDU u Gradskoj upravi u Banjaluci.
Osma sjednica Skupštine grada zakazana je za 15. mart odlučio je danas Kolegijum Skupštine i na njoj će se razmatrati i pomenuti prijedlog za Toplanu.
Ranije tokom mjeseca Radojičić je najavio da će Gradska uprava najkasnije do 28. februara Skupštini grada uputiti prijedlog za rješenje problema gradske Toplane, suočene sa gubicima koji premašuju 80 miliona KM, masovnim odustajanjem građana od njenih usluga i stalnim problemima tokom grijne sezone.
Na sjednici Gradske skupštine 28. februara Radojičić je rekao odbornicima da grad ''nema više vremena za toplanu" i pozvao ih da podrže "gradnju nove toplane na drvnu sječku."
"Imamo ludu ideju da ona bude završena u toku ove godine.Grad neće imati grijanja iduće sezone ako ove ne napravimo novu toplanu ", rekao je, između ostalog, gradonačelnik.
"U svim izjavama gradonačelnik to i naglašava, rješenje je novo postrojenje na novi energent - praktično nova toplana", rekli su nam iz Gradske uprave.
Radivojac: Grad ignoriše stručnjake
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, Goran Radivojac, kaže da bi gradnja nove toplane ili novog postrojanja sigurno koštala nekoliko desetina miliona KM, a da će svaki strateški partner tražiti garanciju naplate usluga.
''Ideja o gradnji nove toplane sa novim energentom je zanimljiva, ili da citiram gradonačelnika - pomalo luda. Ne želim da budem grub pa da kažem da grad ide grlom u jagode, ali ako već misle da se upuste u takav poduhvat trebalo bi da se naprave stručni elaborati i procjene o opravdanosti i isplativosti, da stručna javnost i zainteresovani građani daju sugestije, a onda kada se postigne saglasnost i donese odluka, onda može da se krene s projektom," kaže Radivojac za MONDO i pita se zašto je Gradska uprava platila konsultante iz Evropske banke za obnovu i razvoj, a nije angažovala 20-30 stručnjaka sa Univerziteta u Banjaluci da nađu rješenje.
Radivojac misli da bi za Banjaluku najbolja varijanta bila kombinacija energenata, pa da se kombinovano koriste oni koji su u nekom trenutku isplativiji.
''Koliko sam razumio, grijanje na mazut ostaje u Toplani, ali će se graditi dodatna kotlovnica na drvnu sječku. Međutim, to su veliki kapaciteti i treba da se napravi procjena količine korištenja drvne mase i razne druge procjene, ali pošto se vrlo malo zna o tome sve je za sada daleka obala i špansko selo,'' objašnjava profesor.
Prijedor i Gradiška "izbacili" mazut
Prijedor je 2015. godine dobio novu toplanu koja kao energent koristi biomasu/drvnu sječku i u čiju je izgradnju i opremanje postrojenja utrošeno 8,6 miliona evra. Rukovodstvo tvrdi da su korisnici dobili kvalitetnije grijanje za 30 odsto nakon prelaska na drvnu masu koju nabavljaju od prijedorskih pilana i drvoprerađivača i da planiraju ostvariti milionske uštede, ali i dalje imaju veliki dug za mazut koji su ranije nabavljali i probleme sa naplatom grijanja.
Gradiška je 2014. godina dobila prvu toplanu na biomasu u BiH kojom na 15 godina upravlja preduzeće IEE.
