Haskap je voće poznato i pod imenom ruska borovnica. Kod nas je još nedovoljno poznata vrsta bobičastog voća, a ova grmolika biljka se susreće i pod nazivima kamčatka, sibirska borovnica i majska jagoda.
Preko Rusije i Japana se proširila u Evropu, gdje je zahvaljujući poljskim i slovačkim selekcionerima značajno poboljšan njen sortiment.
Hrabri i inovativni pojedinci su već i na našim prostorima krenuli sa probnom proizvodnjom, a kako stručnjaci najavljuju, ekspanzija uzgoja ove ljekovite voćne vrste se u narednim godinama tek očekuje, piše portal Agroklub.ba.
Zrela boba haskapa iznutra je tamne ljubičastocrvene boje. Plod je bogat antioksidansima, vitaminima i željezom. Dozrijeva već u maju, prije ostalog voća u našem podneblju, što ovu vrstu čini vrlo zanimljivom za uzgoj. Plod se konzumira sirov ili se od njega rade džemovi, želei, osvježavajuća pića ili se dodaje u smrznute i fermentirane mliječne proizvode.
Bitno je biti prvi
Husein Hadžipašić iz Orašja je penzionisani profesor srpsko-hrvatskog jezika. Uporedo sa svojim redovnim poslom Husein se još od sredine 70-tih godina prošloga vijeka bavi i prilično ozbiljnom istraživačkim radom u oblasti voćarstva. Proteklih 45 godina naročito je bio aktivan po pitanju introdukcije i ispitivanja novih sorti voća, a sudeći po njegovom nasadu vjerovatno je jedan od prvih u našoj zemlji koji su haskap počeli proizvoditi i na našim prostorima.
"Voćarstvo je moj hobi. Najprije sam uzgajao šljivu i trešnju, kasnije je došla i aronija, pa sada kamčatka, odnosno haskap", ističe Hadžipašić.
Husein je, s obzirom da je prvi počeo sa uzgojem kamčatke, edukaciju započeo najprije preko interneta i onda shvatio da je ovo voćka budućnosti, te da ju treba proširiti. Počeo je sa prikupljanjem različitih sorti, prateći na njihovo ponašanje i adaptiranje na našem području. Dosada je prikupio 27 različitih sorti kamčatke i već tri godine ih promatra. Sada ima zasađeno oko 800 sadnica i to 6 različitih sorti kamčatke.
Haskap (modra kozokrvina) listopadni je grm iz porodice kozokrvina (Caprifoliaceae), raste 0,8 do tri metra u visinu i 1,5 metara u širinu (u kultivaciji oko 1,80 metara u visinu i jedan metar u širinu). Dugovječna je biljka, doživi 25-30 godina. Plod je izduljena plavoljubičasta boba promjera oko 0,5 do jednog centimetra, duga dva do tri centimetra, ugodne arome. Izgled bobe znatno varira od sorte do sorte.
Prednost uzgoja haskapa je što se slabo uzgaja vani, pa je potražnja za njom velika i u Evropi. Husein je u razgovoru sa kooperantima iz Hrvatske sebi obezbijedio sigurnu zaradu i tržište.
"Ovo je jedan izazov za voćare te se može lijepo zaraditi. Bitno je biti prvi", kaže Husein.
Lukavački "Net Green agent" okuplja tim mladih stručnjaka koji su kroz saradnju sa poljskim i mađarskim rasadničarima potpuno upoznati sa aktuelnim voćarskim trendovima i smatraju da je haskap vrsta čije vrijeme tek dolazi. Ova kompanije vrši distribuciju sadnica haskapa, a više informacija o uzgoju se može dobiti i preko njihove internet stranice.
Svi izvori pokazuju da je haskap voće budućnosti, a ono što je značajno je da je plodnost ove biljke 20-30 godina. Plod se bere od polovine maja do polovine juna. Plod je veoma ljekovit i atraktivan i ima bezbroj razloga za uzgoj. Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini su se već uvjerili da biti prvi u proizvodnji, po nekom nepisanom pravilu, znači i profitirati. Ostaje samo da i otkupljivači adekvatno odgovore na ovaj trend, a onda je uspjeh zagarantovan, piše Agroklub.ba.
