Listajući staru štampu pažnju nam je privukao članak objavljen 6. marta 1961. u banjalučkim "Krajiškim novinama", u kojem piše kako je u samo par dana preko stotinu prijedorskih porodica podnijelo molbe za izdržavanjem djece iz Konga.
U tekstu pod naslovom "Prijedorčani traže male Kongoance" navodi se da su kancelarije Sreskog i Opštinskog odbora Crvenog krsta skoro prepune.
"Iz dana u dan dolaze građani da se informišu kakav je put i preko koga da traže kongoansku djecu. Pri tome navode da će ih primjerno vaspitavati, školovati, izdržavati i slično", piše list.
"Krajiške" navode da se prvi prijavio izvjesni Pero Baškot sa molbom da mu se da jedno kongoansko dijete na izdržavanje, a kada se o tome pročulo uslijedile su još mnoge molbe.
"Tako je za svega nekoliko dana preko stotinu prijedorskih porodica podnijelo molbe u kojima su izražene iskrene želje da se pomogne malim Kogoancima. Čitajući neke od njih, čovjek ne može a da ne pomisli na činjenicu bezbroj puta potvrđenu u praksi, koliko su naš ljudi plemeniti", navodi list.
Interes Prijedorčana za udomljavanjem malih Kongoanaca, naravno, nije se pojavio tek tako već je povezan sa medijskim izvještajima iz te godine o dešavanjima u ovoj afričkoj zemlji, koja je nakon sticanja nezavisnosti, bila suočena sa žestokim oružanim sukobima i velikom humanitarnom krizom.
Kongoanska kriza 1960 - 1965
Od 16. do 19. vijeka sa područja Konga "izveženo" je oko pet miliona robova u zemlje Novog svijeta. Belgiski kralj Leopold Drugi 1870. godine započeo je u ovoj afričkoj zemlji 90-godišnji period kolonijalne vladavine, koji su obilježili prinudni rad, eksploatacija prirodnih bogatstava, epidemije i masovna ubistva. Tokom belgiske vladavine broj stanovnika Konga je smanjen za deset miliona.
Nezavisna Republika Kongo proglašena je 30. juna 1960. godine, a Patris Lumumba je izabran za prvog premijera, dok je Žozef Kasa-Vubu postao prvi predsjednik. Međutim, samo sedmicu dana nakon proglašenja nezavisnosti, u jeku hladnog rata između SAD i SSSR-a, dolazi do konflikta oko upravljanja teritorijom države, koji je kasnije postao poznat kao Kongoanska kriza.
U septembru 1960. godine Kasa-Vubu je smijenio Lumumbu uz podršku SAD i Belgije, nakon što je Lumumba zatražio pomoć od Sovjetskog Saveza. Ubrzo nakon toga, opet uz podršku SAD i Belgije, Lumumbu su uhapsile snage lojalne načelniku štaba vojske Mobutu Sese Seko, koji je zadobio defakto kontrolu nad zemljom putem državnog udara, čime započinje njegova brutalna diktatura duga skoro četiri decenije. Lumumba je pogubljen 17. januara 1961. godine od strane trupa potčinjenih secesionističkom vođi Mojse Čombeu, koji je bio pod belgijskim uticajem.
Između 1960. i 1965. u Kongu je ubijeno oko 100.000 ljudi.
Godine 1971. ime zemlje je promenjeno u Zair, a Mobutu je ostao na vlasti do svrgavanja nakon šestomjesečnog sukoba 1997. godine, poznatog kao Prvi kongoanski rat.
..........
Još vijesti iz naftalina čitajte OVDJE