List "Vreme" u članku iz 1937. godine pod nazivom "Novi dani ponosnog krajiškog gnijezda" piše o "čudesnom preokretu Banjaluke", koja je "od ogromnog turskog sela postala moderna evropska varoš..."
Na početku teksta autor navodi da među mnoge gradove u kraljevini Jugoslaviji, koji su zahvaljujući narodnom ujedinjenju pokazali ogroman napredak, spada i Banjaluka.
"Do rata ogromo tursko selo čijim je sokacima od bir zemana strujao kasablanski život, Banjaluka je pretvorena u modernu evropsku varoš. I ne samo u tehničkom pogledu, nego i sav njen društveni život probuđen prilikama potpuno je evoluisao", piše beogradsko "Vreme".
U nastavku se navodi da Banjaluka predstavlja dvije neobične fizionomije - jedna je prošlost, a druga zamah novog doba:
"U svoj svojoj cjelini varoš je nekada izgledala vrlo tužno. Jedino bučni Vrbas, koji je oštro dijelio dvije suprotnosti, istočnjačke mahale i evropske četvrti, u onaj sumorni život unosio je nešto veselosti.
U građavinskom pogledu grad se razvijao bez sistema i plana. Zidane su kućice, dizali su se objekti, koji su prkosili i najosnovnijim principima pravilne izgradnje. O regulacionoj liniji najmanje se vodilo računa. Cijeli dekor Banjaluke bila je dvospratnica Realne gimnazije, koja je bila najmonumentalnija građevina..."
Autor teksta Namik Kulenović u nastavku piše da je u banjalučkoj prošlosti svuda vladala nečistoća, kao i da su stranci bježali od banjalučkog gostoprimstva jer se hotelska industrija nalazila u povoju, a kulturni život stare Banjaluke podržavalo je tek nekoliko društava.
Ipak, novi dani iskupili su teškim milionima stare nevolje i nedaće, koje su za dugi niz godina mučile ovo ponosno krajiško gnijezdo, navodi se u tekstu.
"Čim je Banjaluka postala glavni grad i sjedište Vrbaske banovine, došlo je do čudesnog preokreta u cjelokupnom njenom životu - došlo je do poleta na svim poljima rada. Primjetila su se velika naprezanja, privatne i državne inicijative, koje su težile zajedničkom cilju - uređenju varoši, stvaranju nove Banjaluke.
I tako reći preko noći na mjestima gdje su do juče stajala stara muslimanska groblja i mahale i čitavi džemati, nikle su moderne evropske četvrti - svuda je ostavila trag ta čudna amerikanska brzina", piše Kulenović.
"BANJALUKA - CENTAR CIJELE BOSNE"
Za nekoliko godina na temeljima starih kućeraka osvanulo je preko sedam stotina novih modernih objekata, a danas je, kako navodi autor, "Banjaluka centar Vrbaske banovine i cijele Bosne".
"Njezine krasne aleje, pravilne ulice pune zelenila ostavljaju najljepši utisak. Banjaluka ima i svoje posebne čari. U njoj se sukobljavaju dva svjetska uticaja - sastaju se kulture istoka i zapada. Na jednoj strani sa lijeve strane Vrbasa razvija se intenzivno evropski dio grada, dok u drugom dijelu još uvijek cvjeta staro 'dobro doba'.
Gornji Šeher, ljekovita sumporna banja ostao je kao jedina uspomena iz rimskog doba, kada su ovim stranama išle i vraćale se pobjedonosne legije. Banjaluka sama po sebi je inače puna interesantnosti. Život u njoj teče brzo i slušajući valove Vrbasa i svakodnevno okuisanje mujezina sa trideset i tri džamije, dani nisu tako neveseli", navodi se na kraju teksta.
.....